Grad Zadar “uhvaćen” u ekološku mrežu

Na administrativnom području Grada Zadra u Nacionalnu ekološku mrežu, između ostalog, uvršteni su Bokanjačko blato, Olipski kanal, vanjska strana Premude, špilja u Kozjoj dragi, Brguljski zaljev te zbog očuvanja dobrog dupina Molat, Kornat, Murter, Pašman, Ugljan, Rivanj i Sestrunj

Iako se s urbanim područjima teško povezuje priroda, biljke i životinje pod administrativnom upravom Grada Zadra brojna su važna prirodna područja, jedno zaštićeno, Perivoj Vladimira Nazora, i dva koja su u procesu zaštite, Perivoj kraljice Jelen Madijevke i Grebeni kod Silbe.
Energetska učinkovitost
Područja su definirana još prije četiri godine, odmah nakon Uredbe o proglašenju nacionalne ekološke mreže. U Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Zadra, koje je izradio Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije i prihvatilo Gradsko vijeće, definirana su područja za izgradnju energetskih građevina koje koriste alternativne izvore energije. Kako kaže Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje, pazilo se da se građevine ne planiraju na mjestima gdje mogu negativno utjecati na zaštićene vrste, područja ili krajobraz.
– Osim toga, na području zaštite prirode u novim Izmjenama i dopunama tek su neke neznatne dopune jer smo već i kroz zadnji Plan vrednovali područja pod zaštitom i ekološkom mrežom. Ekološka mreža je sustav povezanih ili bliskih područja koja svojom uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću znatno pridonose očuvanju ukupne prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Ta su područja primjenom stručnih kriterija utvrđena kao važna za očuvanje određenih vrsta i stanišnih tipova. Osim njih, na području Grada Zadra utvrđena su i dva ekološka koridora – migracijski koridor za ptice te koridor za morske kornjače, govori Kozulić, dodajući da su za svako to područje određene mjere zaštite koje su i uvrštene u Plan.
Ptice i dobri dupin
– Upravo se planom uspostavlja ona prva ravnoteža između razvojnih potreba i zaštite prirode. Nerijetko ljudi misle da se priroda štiti samo preko zabrana i ograničenja. Međutim, ekološka mreža se provodi upravo suprotno, kroz mjere očuvanja i to najviše od ljudi koji s ugroženim vrstama i staništima dijele svoj životni prostor. Europske države većinu propisanih mjera utvrđuju kao dobrovoljne, ali vlasnicima ili korisnicima koji ih provode, osiguravaju poticaje iz odgovarajućih EU fondova. Kao takva, Ekološka mreža i NATURA 2000 može pružiti nove mogućnosti lokalnom stanovništvu na razne načine. Najčešće je to kroz ekološku poljoprivredu, eko turizam i slično, pojašnjava Kozulić.
Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska će za Europsku ekološku mrežu (NATURA 2000) predložiti područja važna za očuvanje vrsta i staništa, a smatraju se važnima sa stajališta Europske Unije.
– Tako smo mi već sada u Izmjenama i dopunama Plana posebno označili područja Nacionalne ekološke mreže, to jest potencijalna područja NATURA 2000, kaže Kozulić.
Na administrativnom području Grada Zadra u Nacionalnu ekološku mrežu, između ostalog, uvršteni su Ravni kotari, sjeverni dio zadarskog arhipelaga, Bokanjačko blato zbog očuvanja močvarnih staništa, Olibski kanal zbog spongifernih dna, vanjska strana Premude, špilja u Kozjoj dragi, Brguljski zaljev te zbog očuvanja dobrog dupina Molat, Kornat, Murter, Pašman, Ugljan, Rivanj i Sestrunj.

 ZAŠTITA SILBANSKOG GREBENA

U Gradu Zadru je jedno zaštićeno područje, Park Vladimira Nazora i to u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.
Područja i lokaliteti osobitih bioloških krajobraznih vrijednosti su krški ekološki sustavi, područja prekrivena autohtonom vegetacijom, more i podmorje te šume, poput Musapstana.
Značajno je što ovim područjem prolaze i koridori za ptice i morske kornjače.
No lokaliteti koje još treba zaštitizbog osobite vrijednosti su Grebeni kod Silbe u kategoriji značajnog krajobraza i Perivoj kraljice Jelene Madijevke kao spomenik parkovne arhitekture.
– Ta dva lokaliteta su predložena za zaštitu i istražena na terenu. Napisana je stručna podloga i sad se čeka izjava tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem, što je u ovom slučaju Županijska skupština. Slijedeći koraci su onda prethodna suglasnost Ministarstva kulture, javni uvid i na kraju proglašenje zaštite u Županijskoj skupštini, navodi Nives Kozulić.
Cilj zaštite Silbanskog grebena je očuvanje kolonije ptica morskog vranca i naselja posedonije. Planom je na tom području, između ostalog, predviđeno spriječavanje nasipanja i betonizacije obale, ograničavanje sidrenja, reguliranje akvakulture i ribolova povlačnim alatima.