“Okupirajmo naše izvore hrane”

„Occupy our food supply” nova je inicijativa pokreta Occupy, koja se nakon bankarskog sektora i centara financijske moći okrenula onom o čemu ovisi ljudski život u pravom smislu – hrani. Počevši od srijede 27. veljače kolektivna akcija suprotstavljanju prehrambenim korporacijama započela je diljem svijeta

„Occupy our food supply” („Okupirajmo naše izvore hrane”) nova je inicijativa pokreta Occupy, koja se nakon bankarskog sektora i centara financijske moći okrenula onom o čemu ovisi ljudski život u pravom smislu – hrani. Počevši od srijede, 27. veljače, kolektivna akcija suprotstavljanju prehrambenim korporacijama započela je diljem svijeta, a potporu su joj dali istaknuti mislioci, autori, farmeri i aktivisti kao što su Vandana Shiva, Michael Pollan, Annie i Willie Nelson, Woody Harrelson, Raj Patel, Gary Paul Nabhan, Anna Lappé, Marion Nestle, Robert Kenner i Michael Ableman iz Food Inc.
-Pozivamo vas da nam se pridružite u suprostavljaju Cargillu, globalnom agro divu koji se dotiče svakog aspekta naše hrane, od farme do vilice. Ujedinjeni, naši pokreti mogu dosegnuti nivo potreban da izazovemo Cargillov korporativni režim koji je stavio zaradu iznad zdravlja i održivosti, poručuju njegovi pokretači.
Cargill vs. prašume
Naime, Cargill ima vodeću ulogu na tržištu palminog ulja, trgujući s 25 posto globalnih zaliha ovog prehrambenog aditiva, što ostavlja velike posljedice za prašume, ljudska prava i klimu. U Indoneziji palmino ulje je usko povezano s uništavanjem vrijednih prašuma u Maleziji i Indoneziji. Ubrzano širenje plantaža palminog ulja već je pokosilo milijune hektara prašuma prijeteći tako samom opstanku ugroženih vrta poput orangutana s Bornea. Cargill je povezan i s kršenjem ljudskih i radničkim pravima u istim zemljama zbog čega je njegove proizvode od palminog ulja američko Ministarstvo rada stavilo na takozvanu „crvenu listu” proizvoda nastalih na dječjem i prisiljenom radu.
To je samo dio podataka koje je u svom postu navela Chelsea Matthews, aktivistica za zaštitu okoliša, a esej u povodu Occupy aktivizma usmjerenog ka velikim prehrambenim korporacijama uputila je je i Vandana Shiva, ekološka aktivistica s doktoratom iz kvantne teorije iza koje stoji 20 knjiga i 500 znanstvenih radova.
Kontrola nad prirodom
Sve počinje sa sjemenom, upozorava Shiva, pojašnjavajući kako korporacija Monsanto i nekolicina drugih giganata žele imati vlasništvo nad svim sjemenom i svijetu putem svojih patenata i genetskog inženjeringa.
-Najveće korporativno preuzimanje naše planete je preotimanje prehrambenog sektora i taj čin ima nemjerljive posljedice za planetu Zemlju i sve njene stanovnike. Od sjemena do farme, od trgovine do stola – korporacije žele apsolutnu kontrolu nad cijelim biodiverzitetom, zemljom i vodom. Oni žele nadzor nad načinima putem kojih se hrana uzgaja, procesuira i dostavlja.
A u nastojanju da zadobiju tu kontrolu, uništavaju ekološke procese na planeti, naše farme, zdravlje i slobodu, kazuje Shiva, kazujući i to kako je upravo kompanija Monsanto sastavila zakon Svjetske trgovinske organizacije o intelektualnom vlasništvu kojim se od zemalja zatražilo da koriste njihovo patentirano sjeme.
Intelektualno vlasništvo nad sjemenom?!
-Oni su identificirali problem koji je bio u tome što su poljoprivrednici čuvali svoje sjeme, stoga su pronašli i rješenje. Njihovo “rješenje” bilo je to da se nad sjemenom uvede intelektualno vlasništvo, tako da je doslovno čuvanje sjemena postalo krađa, a dijeljenje sjemena kriminalni čin, pojašnjava Shiva koja osobno vjeruje kako je čuvanje sjemena i biodiverziteta ljudska ekološka i etička dužnost zbog čega je i prije dvadeset i pet godina organizirala udrugu Navdanya.
-Navdanya je pokret kojim želimo ‘okupirati sjeme’. Do danas smo osnovali šezdeset i šest javnih banki sjemena, sačuvali smo preko tri tisuće vrsta riže, zaustavili smo zakone koji su nam željeli nametnuti odredbe putem kojih ne bi smjeli sačuvati sjeme te aktivno se borili protiv ‘biopiratsva’. Korporacije kao što je Monsanto stvorile su uzbunu po pitanju očuvanja sjemena. Stoga smo i počeli globalnu kampanju za suverenitet sjemena. Do sada je 84 organizacija uputilo tužbu protiv kompanije Monsanto i njihovog programa patentiranja, vjerujemo kako je to bitan korak u sačuvanju sjemena, kazuje Shiva, navodeći i to kako su brojna istraživanja pokazala kako genetski inženjering ne proizvodi više hrane.
-Bio-različita i organska poljoprivreda stvara više hrane, ali i čuva prirodu. Mi imamo rješenje za glad u svijetu ali to rješenje nije isplativo kompanijama kao što su Monsanto i Cargill. Ako milijarda ljudi danas gladuje onda je to zbog pohlepne, kapitalističke i neodržive korporativno-industrijske poljoprivrede, zaključila je Shiva.

Shiva: “Industrijska poljoprivreda uništava klimu i biodiverzitet”

Indijska aktivistica Vandana Shiva istaknula je ulogu velikih trgovačkih centara poput Wallmarta protiv čijeg dolaska u Indiju su se borili ekološki aktivisti:
-Walmart ima za cilj uništiti sve male prodavaonice lokalne hrane koje prehranjuje milijune. Zato, moramo okupirati izvore naše hrane jer korporacije će uništiti i tlo i sjeme, našu vodu i našu zemlju, klimu i cijeli biodiverzitet, istaknula je znanstvenica.
Naime, čak četrdeset posto stakleničkih plinova dolazi od strane industrijske poljoprivrede, sedamdeset posto vode se troši za industrijsku poljoprivredu, a sedamadeset i pet posto biodiverziteta već je uništeno zbog industrijskih monokultura.
-Postoji alternativa kojom možemo spasiti našu planetu, naše farme i naše zdravlje. Okupirati prehrambeni proces znači oduprijeti se korporativnoj kontroli i početi s izgradnjom održivih alternativa – od sjemena do stola. Sjeme po sjeme, farma po farma, jelo po jelo. Moramo slomiti koporativnu diktaturu i stvoriti živu i snažnu demokraciju prehrane, poručila je Shiva.