Hranjiv i ljekovit krumpir spašava od bolesti i gladi

Ima manje kalorija od kruha, riže i tjestenine, sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna, dobar je izvor vitamina B, magnezija, fosfora i niacina, ne sadrži masnoće i kolesterol

Niti jedno povrće nije toliko mnogostrano, kao skroman krumpir. Jednako fin u kuhanom, pečenom ili prženom obliku, rijetko dobiva pohvale koje zaslužuje. Skromna namirnica igrala je važnu ulogu u povijesti čovječanstva. Puno puta spašavala je ljude od gladi tokom rata ili u područjima loših klimatskih uvjeta. Ova jednogodišnja  zeljasta biljka, jedna je od  najraširenijih namirnica na  svijetu, koja obogaćuje našu  prehranu.
Ovisno o vremenu dozrijevanja, razlikujemo mladi i stari krumpir.
Mladi i stari
 Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba. Iako ga ima cijele godine, prvi, mladi plodovi privlače najviše pažnje. Nakon  vađenja iz zemlje, najbolje je što prije ga potrošiti. Dovoljno je koricu samo dobro oprati ili tanko oguliti te skuhati krumpir na pari da se sačuva što više vrijednih sastojaka. Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o vrsti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkaste boje.
Radi se o ekološki čistoj namirnici, koju je uzgajati  lako i jeftino.
Više od tisuću vrsta
Savršena je kultura za uzgoj u siromašnim sredinama, a raste čak i u lošim klimatskim uvjetima. Postoji više od tisuću vrsta krumpira te je po tome četvrta najviše uzgajana kultura u svijetu,  predstavlja jednu od najhranjivijih biljaka, ima manje kalorija od kruha, riže i tjestenine, sadrži više kalija nego banana, ima više iskoristivog željeza od bilo kojeg drugog povrća, sadrži složene zdrave ugljikohidrate i vlakna, dobar je izvor vitamina B, magnezija, fosfora i niacina, ne sadrži masnoće i kolesterol a nekoliko krumpira pokriva dnevne potrebne količine vitamina C.
Premda je danas u našoj i ostalim europskim kuhinjama udomaćen kao nezaobilazna namirnica, krumpir kao jedno od bogatstava u 16 stoljeću donijeli su konkvistadori iz Južne Amerike, tada Novoga Svijeta. No drugi zapisi govore da ga je iz Amerike u Europu krajem 16. stoljeća ga je donio Sir Francis Drake – pomorski istraživač i vojskovođa.Stoljećima prije nego je donesen u Europu, krumpir, kojeg su južnoamerički domoroci zvali patata, bio je dobro poznat Inkama, koje su ga uzgajale već 750 godina prije Krista u velikom broju vrsta i varijeteta.
 No spominje se također da su ga prvi počeli uzgajati Indijanci iz Perua prije više od 4000 godina.
Liječi i opekline
 Sadrži tvari koje odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opeklina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.
Opekline se mogu liječiti oblozima hladnog krumpira.

Sok liječi giht, reumu i artritis

Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira, koji se dobiva tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.