Potrošači se moraju probuditi

Redizajnirali smo web-stranicu, imamo besplatni telefon, provodimo javnu kampanju, anketna pitanja i financiramo rad četiri regionalna savjetovališta. Uz sve to, rezultati istraživanja su poražavajući i pokazuju da se 94 posto ljudi smatra neinformiranima, rekla je Đema Bartulovića iz MINGORP-a
U Domu županije jučer je održan okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj”. Na okruglom stolu sudjelovali su Zoran Knežević, predsjednik Udruge Zadarski potrošač, Đema Bartulović, načelnica Odjela za zaštitu potrošača u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), Ruža Merker, voditeljica Odjela za edukaciju i informiranje u MINGORP-u, Davorka Krnčević, predsjednica Županijske koordinacije za ljudska prava, Ivka Čorić iz Zadarske županije, Renata Sabljar Dračevac, županijska vijećnica, Ante Tičić, predsjednik Udruge Dalmatinski potrošač, Nenad Kurtović, predsjednik Saveza Udruge za zaštitu potrošača RH, Josip Miletić i dopredsjednik Udruge Zadarski potrošač, Davor Baštanić, tajnik Udruge Zadarski potrošač.
Stup srama
Razgovaralo se o problemima potrošača, njihovoj informiranosti i o tome koliko uopće traže svoja prava, zatim o položaju, učinkovitosti i financiranju udruga te o ulozi javne nacionalne i lokalne uprave u zaštiti prava potrošača.
Zoran Knežević je istaknuo da u Hrvatskoj ima 30-ak udruga za zaštitu prava potrošača, a samo njih desetak ima sigurna sredstva.
– Udruge djeluju na razne načine, a jedan od najvažnijih je informiranje i educiranje potrošača. Korisno bi bilo provoditi naknadna ispitivanja proizvoda, ali su jako skupa. Prijevare trgovaca postoje odavno. U 13. stoljeću su takve trgovce stavljali na stup srama. Mi ne želimo nikog staviti na stup srama, nego da je takvih slučajeva sve manje, rekao je Knežević.
Kako je dodao, Udruga Zadarski potrošač primi oko 600-700 pritužbi godišnje.
– Prema istraživanju u splitskoj udruzi, gdje su problemi slični našima, najviše je prigovora na području trgovine i telekomunikacija. Najčešće se događaju u prodavaonicama i to elektroničkih aparata i namještaja, kazao je Knežević.
Đema Bartulović iz Ministarstva gospodarstva pohvalila je Zadarsku županiju u području zaštite prava potrošača.
– Na nacionalnoj razini već je puno posla napravljeno u usklađivanju zakona s europskima te na podizanju svijesti i približavanju potrošačima. Tako smo redizajnirali web-stranicu, imamo besplatni telefon, provodimo javnu kampanju, anketna pitanja i financiramo rad četiri regionalna savjetovališta. Uz sve to, rezultati istraživanja su poražavajući i pokazuju da se 94 posto ljudi smatra neinformiranima. Mislimo da nam za to nedostaje jača uloga medija. Postoji mehanizam, sustav koji ih štiti i zakonski okvir, ali i potrošači se moraju probuditi i tražiti svoja prava, rekla je Bartulović.
Pritužbe na komunalne djelatnosti
Primjerice, istraživanja pokazuju da je problema najviše na području trgovine, ali kako kaže Bartulović, statistika ne pokazuje brojne probleme koji ljudi imaju s financijama i kreditima jer takve probleme niti ne prijavljuju.
Nenad Kurtović je istaknuo nezadovoljstvo u Savezu s ulogom udruga.
– Udruge su se osnovale, došle do jednog nivoa i stale. Imamo probleme nedostatka članstva i aktivnosti, ali i financija. Udruge nisu dovoljno snažne i nemamo potrošački pokret. Uskoro ćemo krenuti sa zahtjevima za financiranje i prema drugim ministarstvima, a ne da sve ide samo preko Ministarstva gospodarstva, kazao je Kurtović.
Ruža Merker je istaknula da su za privlačenje članstva u udruge potrebne kvalitetne ideje i aktivnosti, ali i nagrade za volonterstvo i slično.
– U sljedećoj nacionalnoj strategiji, dogovorno ćemo mijenjati određene koncepcije i ideje jer se ovaj mehanizam potrošio pa moramo uvesti neke nove alate. Očekuje se doprinos od svih – od državne uprave, lokalne i civilnog društva, kazala je Merker.
Ante Tičić kaže da, osim na području trgovine, najviše prigovora ima na području komunalnih djelatnosti.
– Najveći su problemi u javnoj djelatnosti, s HRT-om, Elektroprivredom i lokalnim poduzećima, s Vodovodom, Čistoćom i slično. Na primjer, što se tiče HRT-a, sam zakon je loš. Primjerice, osoba koja iznajmljuje sobu ili apartman, mora plaćati još jednu pristojbu, što je i pravno upitno, ukazao je Tičić na jedan od brojnih primjera povrede prava potrošača.
Na okruglom stolu zaključeno je da svi zajedno trebaju surađivati i dati doprinos u zaštiti prava potrošača.