Uspjeh neće ovisiti o studentima, nego o financijskim potrebama Sveučilišta

U javnosti se želi prikazati kako studenti izlaze tek na zadnje rokove, no to nije točno. U ljetnom semestru rokovi za polaganje ispita su u šestom mjesecu i studenti ne mogu izaći na obrane magistarskih radova prije nego polože sve ispite. Tek onda pišu magistarske radove jer je fizički neizvedivo raditi oboje u isto vrijeme
Trenutačna alarmantna situacija na Sveučilištu u Zadru rezultat je višegodišnjeg neujednačenog provođenja Bolonjskog procesa. Unatoč prijašnjim upozorenjima studentskih predstavnika o problemima s kojima se susreću studenti na Sveučilištu, odnosno na njihovim pojedinim sastavnicama, Senat je donio te odluke koje su pogodile veći dio studentske populacije. Iako su odluke Senata legalne, Studentski zbor se s njima ne slaže, i njihovo legitimno pravo je da ih komentira i problematizira, poručili su studentski predstavnici na jučerašnjoj novinskoj konferenciji održanoj u studentskom klubu “Božo Lerotić”.
– U javnosti se želi prikazati kako se radi o tzv. “vječnim studentima”. No, odluke se ne odnose samo na njih, već se odnose na devedeset posto studentske populacije. Na studente koji studiraju po starom programu, kao i one koji studiraju po novom, kazala je predsjednica Skupštine Studentskog zbora Marina Raspović te nastavila kako sporne odluke Senata s jedne strane dovode do raznih nelogičnosti, a s druge strane do raznih opasnosti.
– Ukoliko student po starom programu nije obranio svoj diplomski rad do 30. rujna 2010. godine, isti može obraniti bez plaćanja do 30. studenog 2010. S druge strane, iste uvjete imaju i “bolonjci” studenti druge godine diplomskog studija, odnosno pete godine integriranog diplomskog studija, no koji većinom moraju braniti dva magistarska rada, budući da ih većina studira dvopredmetne studije. U javnosti se želi prikazati kako studenti izlaze tek na zadnje rokove, no to nije točno. U ljetnom semestru rokovi za polaganje ispita su u šestom mjesecu i studenti ne mogu izaći na obrane magistarskih radova prije nego polože sve ispite. Tek onda pišu magistarske radove jer je fizički neizvedivo raditi oboje u isto vrijeme. Često i uspiju obraniti jedan magistarski rad u sedmom mjesecu, no onda im ostaje još jedan rad za pisanje i obranu u devetom mjesecu. Problem obrane magistarskih radova do 30. studenog jest u tome što je dana neslužbena mogućnost produženja tog roka, a kako su odjeli autonomni, neki žele dati rokove, a neki ne, što se prelama na samim studentima, a tu se radi o studentima čiji je prosjek od 4,0 do 5,0 i koji su dobitnici Rektorovih nagrada ili pak stipendisti Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, kazala je Raspović.
Na problematiku samih ispitnih rokova nadovezao se zamjenik predsjednika Predsjedništva Studentskog zbora Marko Vidučić koji je ukazao na to kako se velik broj rokova iz lipnja “prelijeva” u srpanj, pa čak i u njegovu drugu polovicu, što otežava pisanje magistarskih radova, a postoje i situacije kada pojedini profesori drže više kolegija, pa tako ispitne rokove postavljaju u isto vrijeme.
Također, na konferenciji je istaknuta i mogućnost manipulacije prolaza studenata na ispitima i obranama završnih, magistarskih ili diplomskih radova, jer, što više studenata “padne” na ispitima ili obranama, to će biti više sredstava u proračunu Sveučilišta, odnosno odjela.
– To nas dovodi do situacije da uspjeh ili prolaznost studenata više neće ovisiti o njihovom zalaganju ili sposobnostima, već o financijskim potrebama Sveučilišta, čime se direktno ugrožavaju prava studenata, zaključila je Raspović.
Na upit sumnja li u profesionalnu procjenu profesora, Raspović je odgovorila:
– Naravno, ne mogu dovoditi u pitanje objektivnost pojedinih profesora i njihovo ocjenjivanje. Tijekom svih pet godina studiranja nikad nisam bila oštećena na nijednom odjelu, međutim ima studenata koji ne smatraju tako i možda su u nekakvoj drugačijoj situaciji, pojasnila je.
 

Samo 30 posto  studenata upiše višu godinu

Senat Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak nije podržao prijedlog Studentskog zbora za smanjenje uvjeta za upis u višu godinu studija, pa su tako predstavnici studenata na konferenciji iznijeli podatke kako na većini sveučilišta u Hrvatskoj prag upisa više godine nije 60 bodova, već se on uglavnom kreće od 45 do 52. Što se tiče brojki studenata koji prelaze u više godine, svega trideset posto studenata uspije upisati sljedeću godinu.

Želimo konkretne podatke

Manje od pedeset studenata pojavilo se jučer na tribini pod nazivom “Jeste li svjesni?!” koju je organizirao Studentski zbor u studentskom klubu “Božo Lerotić”, a raspravljalo se o odlukama Senata koje se tiču izravno njihove budućnosti. Pitanja poput: 60 bodova, apsolventska godina, stari program, diplomski studij i školarine izgleda nisu zanimale najveći dio studenata.
– Tribinu smo organizirali zbog odluka Senata koje se odnose isključivo na studente i nastojimo informirati studente o tim odlukama i objasniti im kako one utječu na njih. Također želimo čuti što studenti misle o tim odlukama i kakve su se mogle donijeti te kako se mogu promijeniti ili poništiti, kazala je Ana Šašek, predsjednica Studentskog zbora ističući kako će se sami studenti izjasniti kako će Studentski zbor reagirati i treba li uopće reagirati.
Kako nam je rekla, Studentski zbor želi s konkretnim podacima izaći pred Senat i Ministarstvo obrazovanja. Mali broj studenata koji su se zanimali za ovu problematiku iznenadio je sve okupljene.
– Ne znam zbog čega se odazvao ovako mali broj, ali porazgovarat ćemo i s ovima koji su se odazvali, a naknadno ćemo odlučiti kako reagirati, kazala je Šašek.
B. K.