Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Garden festival se ne vraća, Šibenik preuzeo titulu “Grada festivala”

Autor: Irena Jurjević

30.09.2012. 22:00
Garden festival se ne vraća, Šibenik preuzeo titulu “Grada festivala”

Foto: Filip BRALA



Redefiniranu varijantu tijekom posljednjih nekoliko godina pokušao je podignuti Damir Bucić putem Festivala zabavne glazbe – Zadar, pa onda i Kukljica, no organizacijski problemi i propusti brzo su se odrazili i na njegovu “dugovječnost”


Zadarfest, Mitra zonata, Garden festival, Film forum festival, Noć punog miseca, Zadar snova… Sve su to manifestacije koje su obilježile Zadar i zadarsku regiju. Neke su još tu, neke su davno nestale, a neke su promijenile lokacije. Poslovni interesi, manjak novca, lokalna politika… Sve to utjecalo je na promjene u zabavnoj i kulturnoj ponudi, a gdje se Zadar nalazi danas, pokušali smo doznati u razgovorima s nekoliko organizatora prošlih i sadašnjih događanja.
Vijest koja se tako proširila Zadrom ali i šire, bila jest da Garden festival nakon ovogodišnjeg smještanja u Tisno traži novu lokaciju. Nažalost po zadarsku regiju koja je njegovim premještajem izgubila veliku većinu gostiju iz Velike Britanije, ta vijest nije istinita.
– Nažalost nije istina da tražimo novu lokaciju u Zadru, barem ne za sljedeću godinu. Ipak, otvoreni smo za sve prijedloge i ako bi se ikad našla prava ponuda, svakako bismo pregledali sve opcije. Garden festival 2013. ipak ostaje u Tisnom, kazao nam je Nick Colgan.
Colgan je dodao i to da nije bilo nikakvih drugih razloga za njihov odlazak iz Petrčana, osim želja vlasnika hotela Pinija Ante Kovačevića:
– Grad nam je očajnički pokušavao pomoći u pronalasku novih lokacija, no ništa nam nije odgovaralo. I onda su nas šibenski predstavnici vlasti pozvali da pogledamo lokaciju u Tisnom i ona je bila savršena, kazao je Colgan, dodajući da su željeli imati još jednu godinu u Zadru da se njihova publika barem oprosti od te lokacije, no iz hotela Pinija to nisu htjeli:
Kovačević vs. Garden
– Jedini koji su htjeli da odemo su bili ljudi iz hotela Pinija, svi drugi su htjeli da ostanemo, kazao je Colgan. No organizacija nekih događanja će ostati u Zadru. U Garden lounge baru, kao i na nekim drugim lokacijama na Poluotoku, počevši od petog do devetog mjeseca dogodine, organizirat će deset događaja s kojima će proslaviti desetogodišnjicu boravka Gardena u Zadru, a u planu je za sljedeće ljeto povezati Zadar s Garden festivalom brodom koji će voziti prema Tisnom.
Jedan od većih festivala koji je svojim trajanjem obilježio zadarsku zabavnu scenu tijekom devedesetih svakako je bio Zadarfest. Njegovu redefiniranu varijantu tijekom posljednjih nekoliko godina pokušao je podignuti Damir Bucić putem Festivala zabavne glazbe – Zadar, pa onda i Kukljica, no organizacijski problemi i propusti brzo su se odrazili i na njegovu “dugovječnost”.
Vrijeme za takve vrste zabavnih događanja bile su devedesete, napominje Davor Pekota, jedan od suosnivača originalnog i jedinog pravog Zadarfesta:
– Mi smo Zadarfest počeli raditi 1993. godine kada su festivali bili zanimljivi i popularni, isto tako i atraktivni izvođačima koji su predstavljali svoje ime, kao i svoje nove skladbe. Zadarfest je u to vrijeme bio zanimljiv i diskografski, budući da se događao oko Božića i Nove godine kada su izlazila izdanja i tu je bio dobro pozicioniran, pojašnjava.
S festivalom su prestali jer su se i oni kao organizatori zasitili, a i festivali su kao forma postali manje atraktivni izvođačima, skladateljima i producentskim kućama:
Propast Zadarfesta
– Mnogi naši najatraktivniji izvođači, kao Oliver i Gibonniji, prestali su ići na festivale jer su smatrali da im to nije bilo potrebno, a i drugi festivali su devalvirali u glazbenoj ponudi, imenima i kvaliteti pjesama. Uz sve to skupa, bio je prisutan i još jedan problem, a to je financijska strana. Ako ne zaokružite proračun ne možete napraviti jedan festival, a sponzore je bilo sve teže naći, a i Grad se nije dovoljno angažirao. I sve je to rezultirao činjenicom da smo prestali raditi, kazao je Pekota koji kada je u pitanju organizacija takvih događanja danas nije previše optimističan:
– Ako hoćeš napraviti nešto dobro i što će ostaviti traga uvijek je teško. Ako radiš lijevom rukom, onda je lako. Ako želiš dobro raditi, onda moraš imati budžet od nekoliko stotina tisuća kuna. U ovom trenutku mislim da to nije moguće. Što se tiče pak ponude događanja za ovo ljeto i postsezonu, s obzirom na sve skupa, financijsku krizu i stanje gradskog proračuna, mislim da je bilo korektno, zaključio je.
Ipak, svijetli primjeri organizacije uz improvizaciju i dobru volju zasjaju tu i tamo. Jedan od njih je JUMF – Jader urban music festival, koji je svoju prvu godinu održavanja uspio “izvući” bez ikakvih dugovanja, usprkos tome što su financijsku potporu slagali sami, bez sredstava iz gradskog proračuna. Druga godina dovela je i strane izvođače, ali i dugovanja, pa će se organizatori morati okrenuti novim načinima financiranja, što su i naglasili u svom “post festum” priopćenju. Hoćemo li sljedeće ljeto gledati i treću njegovu inačicu, vrijeme će pokazati. U međuvremenu tu su Glazbena jutra u Stomorici, Jeza irokeza te sva druga brojna kvalitetna događanja udruge Šigureca, nastalih isključivo zahvaljujući dobroj volji pojedinaca.


Propela ne odustaje od Noći punog miseca




Puno govora bilo je i o održavanju Noći punog miseca koja je zbog manjka sredstava i nedovoljne komunikacije svih odgovornih stranaka u procesu stopirana barem na jednu godinu. Iz Propele tako kazuju kako se na Noć punog mjeseca računa za sljedeće ljeto 2013. godine:
– Planiramo Noć punog miseca kao da ide, a sada, što će se dogoditi u sljedećih godinu dana, ne znam. Ono što znam jest da počinjemo pripreme krajem ovog mjeseca i da će biti dovoljno vremena da se to kvalitetno i dobro napravi uz dovoljno novca, kazao je predsjednik Propele Igor Bačić, dodajući kako oni nipošto ne žele odustati od tog projekta:
– Projekt je dobar i treba se raditi, može se odraditi kvalitetno uz neke naše organizacijske korekcije.
Upravo zbog toga organizatori će financijsku pomoć pokušati naći i izvan uobičajenih načina financiranja, odnosno sredstava od gradskog proračuna, u obliku sponzorske potpore.