Zadnjih godina svijest o štednji raste

– Od konzultanta za osobne financije ljudi traže stručan i kvalitetan savjet. Traže da je konzultant usmjeren prema klijentu – da prepozna njegove potrebe, da je prilagodljiv tržišnim promjenama i, što je najvažnije, traže da je vjerodostojan. A to se postiže jedino kad je klijent dugoročno zadovoljan sa savjetom, kaže Beljo

Koliko puta pogledamo u novčanik i jednostavno ne znamo nabrojiti na što smo taj dan potrošili tih 20, 30, 50 kuna koji nedostaju? I nastavljamo dalje jer tog novca više nema, a živjeti se mora. I svaki put preživimo. Isto tako da tih 20, 30, 50 kuna što su “netragom nestali” stavimo sa strane, ne bismo to osjetili, na njih bismo zaboravili, nastavili živjeti i preživjeli bismo. Ali nakon, recimo, pet godina, zahvaljujući tim sitnim odvajanjima, dobili bismo nemalu cifru koja može puno značiti – riješiti neki skuplji problem koji od redovnih primanja ne možemo, zatim možemo kupiti novi komad namještaja, negdje otputovati daleko, s nečim se počastiti, nekog obradovati…
Konzultiranje financijskog savjetnika
U doba otkaza, smanjivanja plaća, a povećanja svih mogućih izdataka, ljudi će reći da nemaju od čega štedjeti. Ipak, u financijskoj krizi upravo većina njih postaje svjesna da se štedjeti mora.
Baš kao i davne 1924. kada je današnji dan proglašen Svjetskim danom štednje. Te godine 31. listopada u Milanu se prvi put održao međunarodni kongres predstavnika svjetskih štednih ustanova, koji su se sastali da bi pronašli izlaz iz krize prouzročene Prvim svjetskim ratom. Složili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te ustanovili Svjetski dan štednje kako bi popularizirali tu spoznaju.
Devedesetak godina kasnije, svijet opet trese kriza i ljudi postaju svjesni da im štednja donosi određenu sigurnost. Kako na početku našeg razgovora odmah kaže Ivana Beljo, konzultantica za financije u zadarskom predstavništvu njemačke tvrtke OVB Allfinanz, jedino je sigurno – štedjeti se mora.
– Svijest o štednji znatno se podigla u zadnjih nekoliko godina jer su ljudi shvatili da se nitko za njih neće pobrinuti, osim njih samih. Prije recesije i financijske krize, klijenti su otvarali razne programe štednje i puno manje razmišljali što potpisuju. Upravo zato bi došlo do toga da se štednje razvrgnu i onda bi se razočarali. Ili nisu bili dovoljno informirani ili nisu znali kome se obratiti pa bi savjete tražili najčešće u banci. U želji za objektivnijim i kvalitetnijim pregledom tržišta klijenti se u sve većem broju obraćaju savjetniku za osobne financije, govori Beljo.
Diverzifikacija – osnovno pravilo
U krizi se štednja može pokazati isplativijom jer su brojne dionice i obveznice jeftinije. Sad je interes za štednjom porastao, želja za znanjem je veća i, kako kaže Beljo, ljudi traže stručne osobe.
– Od konzultanta za osobne financije, ljudi traže stručan i kvalitetan savjet. Traže da je konzultant usmjeren prema klijentu – da prepozna njegove potrebe, da je prilagodljiv tržišnim promjenama i, što je najvažnije, traže da je vjerodostojan. A to se postiže jedino kad je klijent dugoročno zadovoljan savjetom, kaže Beljo.
A da bi bio dugoročno zadovoljan, osnovno je pravilo štednje – diverzifikacija.
– Kad želimo odvajati određeni iznos novca sa strane, zlatno je pravilo da jedan dio tog novca ide u kratkoročni program, jedan u srednjoročni i jedan u dugoročni. Kratkoročni program je namijenjen za nepredviđene životne troškove, kao što su kvar automobila, svadba i slično. Tako da zbog manjih financijskih izdataka koji iskrsnu čovjek ne dođe u situaciju da mora prekinuti srednjoročnu ili dugoročnu štednju, pojašnjava Beljo.
Kako kaže nadalje, srednjoročna štednja je namijenjena za ciljeve kao što su kupnja automobila, adaptacija nekretnine, školovanje djeteta, neko skuplje putovanje…
Poznavati dugoročni cilj
– Dugoročna štednja ciljano se ugovara kao oblik ulaganja za održanje kvalitete života u trećoj životnoj dobi, gdje se klijentima preporučuju razni oblici životnog osiguranja, treći mirovinski stup, kupnja nekretnine koja će osigurati sigurnu rentu, ulaganje u investicijske fondove, itd … Važno je poznavati dugoročni cilj.
Obično kad dođu po savjet, klijenti nemaju cilj pa ih valja usmjeriti. Osim ako ne dolaze zbog podizanja kredita, otkriva Beljo.
Najčešći oblici štednje kod Zadrana su oročena štednja, stambena štednja, treći mirovinski stup, razni oblici životnog osiguranja…
– Ima dosta ljudi koji štede za nekog drugog. Recimo, ljudi koji nemaju djece često štede za svoje nećake, na primjer. U zadnje vrijeme kumovi na krštenju, krizmi, umjesto gotovine ili dara, daruju razne oblike štednje, kaže Beljo.
Nabrajajući smjernice za odabir štednje, Beljo ističe da je važno imati cilj, treba štedjeti redovito, kombinirati više oblika štednje i rješavati elementarna pitanja – iako joj je to nepojmljivo, mlada osoba mora razmišljati o mirovini, zatim klijent treba imati sredstva sa strane koja su uvijek na raspolaganju, brinuti za zdravstvenu skrb, osigurati imovinu od požara, potresa, poplave …
Po svemu ovome, možda je ključ sreće u onoj – živi svaki dan kao da je posljednji, a radi i štedi kao da ćeš živjeti vječno.

PRIMJERI SREDNJOROČNE I DUGOROČNE ŠTEDNJE

Prema jednom od programa koje je sastavila Ivana Beljo, konzultantica za financije u tvrtki OVB Allfinanz, nakon 20 godina štednje s mjesečnom uplatom od 500 kuna, na ukupno uplaćenih 120 tisuća kuna, dobije se još više od 130 tisuća kuna.
NA 5 GODINA
Srednjoročni program – stambena štednja
Mjesečna uplata: 417 kn
Kamata na štednju 3,1%
Državni poticaji: 3.750 kn
Ukupni uplaćeni iznos: 25.020 kn
Ukupni kapitalizirani iznos: 30.438 kn
NA 20 GODINA
Dugoročni program – stambena štednja
Mjesečna uplata: 500 kn
Pretpostavljeni prinos: 6%
Državni poticaji: 15.000 kn
Ukupni uplaćeni iznos: 120.000 kn
Ukupni kapitalizirani iznos: 255.412 kn
NA 20 GODINA
Dugoročni program – životno osiguranje povezano s ulaganjem u investicijske fondove
Mjesečna uplata: 500 kn
Pretpostavljeni prinos: 8%
Ukupni uplaćeni iznos: 120.000 kn
Ukupni kapitalizirani iznos: 223.000 kn