Stara stabla ukloniše da Musapstan lakše diše

Šuma Musapstan došla je do faze zrelosti jer je nastala prije 70 do 80 godina, u uvodnom slovu rekao je prof. Dubravko Horvat, sa Šumskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pojasnivši da pojedina stabla u šumi gube fiziološku mogućnost preživljavanja, jednostavno stare te ih je potrebno uklanjati i istodobno stvarati prostor za mlada stabla

U okviru teoretske nastave studenti i profesori Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu u suradnji s Hrvatskim šumama i Šumarijom Zadar izvršili su radove sanitarne sječe u šumskom predjelu Musapstan iznad Zadra. U “tvornici kisika” s pogledom na more radovi se izvode prema Programu gospodarenja Gospodarskom jedinicom Musapstan odobrenom od resornog ministarstva.
Stabla stare
– Svaka šuma sastavljena je od živih jedinki, stabala koja imaju svoj životni vijek kao i sva živa bića, što znači da se rađaju, rastu, razmnožavaju se i umiru. Tako je i šuma Musapstan došla do faze svoje zrelosti, jer je nastala prije 70 do 80 godina, u uvodnom slovu rekao je prof. Dubravko Horvat, sa Šumskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
To znači da pojedina stabla u šumi gube svoju fiziološku mogućnost preživljavanja, jednostavno stare. Potrebno ih je uklanjati iz sastojine, a istovremeno je potrebno stvarati prostor za mlada stabla.
– Mlada stabla dolaze do prostora, svjetla i hrane umiranjem i sječom starih stabala, objašnjavao je prof. Željko Zečić studentima prve i treće godine usmjerenja proizvodne tehnologije i šumarstva.
U tom smislu šumarski inženjeri Šumarije Zadar izvršili su doznaku, obilježavanje starih, prezrelih, suhih i bolesnih stabala, što znači da su takva stabla izmjerili i obilježili na terenu.
– Takva stabla treba ukloniti iz sastojine, a sve zbog zdravstvenog unapređenja cijele šume Musapstan te poticanja rasta autohtone vegetacije i pomlađivanja cijele šume.
Nakon završetka sječe koja se obavlja potpuno mehanizirano s pomoću šumarskog stroja harvestera, uslijedit će pošumljavanje autohtonim vrstama drveća u odjelima gdje je potrebno.
Šumu na Musapstanu, koja je državno vlasništvo, sada u korištenju i brizi Hrvatskih šuma, posadili su talijanski vlastodršci od 1932. do 1936. godine. Bila je zamišljena kao obrambeni štit od bure i Jugoslavije. Danas je Musapstan nadasve otvoren i prohodan što je itekako važno za protupožarnu zaštitu.
– Šumarija Zadar je pod Upravom šuma Podružnice Split koja se proteže na 560.000 hektara krša i odgovarajućih šuma, pet nacionalnih i četiri parka prirode, uz razvedenu obalu Jadrana, na zračnoj crti od 340 kilometara, na jugoistoku od rta Oštro na poluotoku Prevlaka, pa prema sjeverozapadu do NP Paklenica kod Starigrada pod Velebitom, objašnjavao je mr. sc. Zoran Đurđević, voditelj Uprave šuma Podružnica Split.
Šumama na području Zadarske županije, osim Šumarije Zadar, gospodare još šumarije Benkovac, Biograd, Obrovac, Pag, Gračac i Donji Lapac. Za ekosustav je jako dobro što su zadarske, odnosno hrvatske šume prirodne, dok Europa teži plantažnom.
Za šumara nema lošeg vremena
– Oko 53 posto Zadarske županije je pod šumom, od čega je šest posto privatnih šuma, navodi Dean Žagar, upravitelj Šumarije Zadar.
Na predavanju i terenskoj nastavi sudjelovali su i Zvonimir Matić, voditelj Proizvodnog odjela, Mislav Maršić iz Šumarije Zadar i drugi.
– Šumarija Zadar se u okviru destogodišnjeg plana bavi uređivanjem, odnosno inventarizacijom šuma. Zatim uzgajanjem šuma, čišćenjem, pošumljavanjem, njegom pomlatka i zaštitom šuma. Šumarija prima i sugestije građana pa se ljudi znaju javiti da upozore na potrebu za čišćenjem određenih šuma i slično, nabrajao je Žagar uz sugestiju nesavjesnim građanima da u šumama ne odlažu raznorazni otpad, ne sijeku drva i ne pale vatru, kao u šumama tako ni u blizini šuma.
– Šumarija ima vrlo dobru suradnju s lokalnim samoupravama, policijskom upravom, vatrogascima, županijskom upravom za zaštitu i spašavanje, naglasio je Žagar.
Zbog kiše, prijepodnevno uvodno predavanje održano je u zadarskom restoranu Riva, a praktični dio pod kišobranima i gumenim čizmama na Musapstanu.
– Za šumara nema lošeg vremena već samo loša odjeća, citirala je narodnu poslovicu Ana Juričić Musa, glasnogovornica Hrvatskih šuma, na Musapstanu iznad Zadra, uz Jadransku magistralu prema Murvici.
U jedinstvenom susretu šume i mora nakon sveobuhvatne manifestacije “Zelene čistke” u okviru obilježavanja Dana planeta Zemlje održane prije pola godine, ovo je zasigurno bio najmasovniji dolazak na Musapstan od Domovinskog rata.

 OŽIVLJEN PROJEKT PARK-ŠUME MUSAPSTAN

Matko Segarić, pročelnik gradskog Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u svom je obraćanju oživio već pomalo zaboravljeni projekt Park-šume Musapstan u 300 hektara šume pinije, koja je, poslije šume pinije na padinama talijanskog Vezuva, druga najveća šuma pinije na Sredozemlju.
– Grad je naručio projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, struju, vodu, kanalizaciju. U sinergiji Grada i Hrvatskih šuma projekt će biti nominiran za financiranje iz EU strukturnih fondova, najavio je Segarić.
Prema idejnom rješenju izrađenom na Šumarskom fakultetu, zadarski će park nakon uređenja biti mjesto za druženje, sportska, rekreativna, kulturna i memorijalna događanja. Varijanta je to najpoznatijih svjetskih parkova, poput newyorškog Central parka ili londonskog Hyde parka.