Novi sjaj ninskih starina

Izrađen je kompletan elaborat obnove čime se maksimalno čuvala izvorna struktura mosta čija smo oštećenja i nedostatke nadomjestili tradicionalnim materijalima u prvom redu kamenom, kaže konzervatorica i viša stručna savjetnica prof. Anastazija Magaš, dodajući da je obnovom uspostavljena nekadašnja veza mosta i Gornjih vrata, što zajedno čini jednu cjelinu

Prema planu i programu Uprave za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorskog odjela iz Zadra, kojim je u cijelosti obuhvaćena obnova i revitalizacija kulturno-povijesnih spomenika na prostoru starohrvatskog kraljevskog grada Nina, ovih je dana punom parom nastavljeno s radovima čišćenja, obnove, konzervacije te konsolidacije ninskih povijesnih obrambenih zidina. Radi se inače o kontinuiranim poslovima započetim prije 15-ak godina koji se provode isključivo prema dinamici pristizanja financijskih sredstava, što ih u najvećoj mjeri preko Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela Zadar, a naravno uz znanje ninske gradske uprave, osigurava Ministarstvo kulture RH. Tako je za navedene radove Ministarsvo za tekuću 2009. godinu osiguralo 150.000 kuna, dok je još toliki iznos osigurao Grad Nin u svom proračunu.
Sanacija sto metara bedema
Radove na terenu u kojima je obuhvaćena sanacija oko 100 metara bedema na potezu od Gospinog mula u smjeru sjeveroistoka i gradskog groblja upravo izvode djelatnici ninskog gradskog komunalnog poduzeća “Komio”, koji su se u zadnjih nekoliko godina specijalizirali za ovakve poslove. Kako smo doznali od konzervatorice i više stručne savjetnice za zaštitu spomenika kulture zadarskog Konzervatorskog odjela prof. Anastazije Magaš, pod čijim se budnim okom izvode svi navedeni poslovi, u planu i programu zadarskih konzervatora je obnova kompletnih ninskih obrambenih zidina, koje po svom karakteru sa svim ostalim vrlo vrijednim kulturnim spomenicima grada Nina čine neprocjenjivu kulturno-povijesnu cjelinu.
Valja naglasiti da pored spomenutih radova, djelatnici Komunalnog poduzeća “Komio” rade na izgradnji ogradnog kamenog zida na još jednom vrijednom i važnom arheološkom lokalitetu. Riječ je o lokalitetu Banovac na kojemu je u nekoliko arheološko-istraživačkih kampanja istraženo preko 1.500 metara četvornih prostora. Banovac je tako na svom prostoru među ostalim iznjedrio ostatke velike rimske vile veličine 30 puta 17 metara, čime su na površinu isplivale važne spoznaje o urbanizmu ondašnje antičke Enone. Svakako da tome u prilog idu i pronađene površine podnog mozaika, s prikazima životinja te geometrijskih i vegetabilnih dekoracija, a koji po tvrdnji konzervatora i arheologa datira iz 1. i 2. stoljeća. Za ove, pak, poslove izgradnje kamenog ogradnog zida karakterističnog za grad Nin Ministarstvo kulture osiguralo je 100.000 kuna. Iz ninske gradske blagajne osigurano je isto toliko sredstava. Pored toga valja naglasiti kako je Grad osigurao vlasnicima zemljišta na Banovcu zamjenske parcele, a sve s ciljem da se ovaj lokalitet još dodatno i temeljito arheološki istraži.
Da recesija i mjere štednje ne koče obnovu neprocjenjivo vrijednih ninskih i hrvatskih spomenika kulture svjedoči primjer obnove jednog od najznačajnijih spomenika grada Nina. Radi se o čuvenom Sjevernom kamenom mostu na kojemu su radovi obnove vrijedni oko 3 milijuna kuna trajali nekoliko godina.
Zadovoljstvo gradonačelnika
– Početku zaista složenih poslova na samom terenu prethodila su temeljita arheološko-konzervatorska istraživanja te izvid strukture i načina gradnje objekta. Na osnovu tih podataka izrađen je kompletan elaborat obnove čime se maksimalno čuvala izvorna struktura mosta čija smo oštećenja i nedostatke nadomjestili tradicionalnim materijalima u prvom redu kamenom, kaže konzervatorica i viša stručna savjetnica prof. Anastazija Magaš, dodajući da je ovim činom obnove uspostavljena nekadašnja veza mosta i Gornjih vrata, što zajedno čini jednu cjelinu.
– Osim ovoga moram naglasiti da je obavljeno odmuljivanje mora uokolo mosta. Time su postali vidljivi dijelovi mosta na njegovoj prednjoj kopnenoj strani koji su godinama bili nedostupni. Sada nakon svega navedenog imamo čistu i jasnu cjelovitu sliku mosta, za kojeg slobodno mogu reći da je jedan od rijetkih infrastrukturnih spomenika ove vrste ne samo u gradu Ninu već i šire u Hrvatskoj, tvrdi prof. Anastazija Magaš, pod čijim se inače stručnim nadzorom obavljaju svi poslovi obnove i konzervacije spomenika kulture u starohrvatskom kraljevskom gradu Ninu.
Gradonačelnik Emil Ćurko posebno je zadovoljan novim sjajem ninskih starina.
 – Ja, kao i moji suradnici te članovi Gradskog vijeća, a vidim i naši sugrađani, izuzetno smo zadovoljni s onim što se na polju obnove spomenika kulture u posljednjih nekoliko godina uradilo u našem gradu. U prvi plan bih istaknuo izrazito dobru suradnju sa zadarskim konzervatorima, a posebno prof. Anastazijom Magaš, koja doslovno bdije nad gradom Ninom. Riječi zahvale za financijsku potporu i razumijevanje za naše potrebe odaslao bih Ministarstva kulture RH i osobno ministru Boži Biškupiću, koji je na primjeru grada Nina dokazao koliko mu je stalo do Hrvatske i njezine bogate kulturne baštine. Spomenuo bih i djelatnike našeg gradskog Komunalnog poduzeća “Komio” koji upute, mišljenja i ideje konzervatora na znalački te praktičan način na terenu provode u djelo, zaključuje ninski gradonačelnik Emil Ćurko.