Namjeravam govoriti isključivo hrvatski, jer se hrvatski jezik mora čuti u EU parlamentu!

Imamo više od 50 ljudi koji su sposobni realizirati projekte za EU fondove. To znanje je naš kapital. To znanje sam spreman podijeliti i s ostalima u Hrvatskoj, bez obzira na političku opciju. Zbog toga i nastupam kao nezavisni zastupnik

Istarski župan i kandidat za EU parlament Ivan Jakovčić, proveo je uskrsne praznike u Zadru. Bila je to prilika za razgovor o predstojećim EU-izborima gdje Jakovčić ide s vlastitom, jedinom nezavisnom listom na izborima. Na listi se nalaze imena poput sadašnjeg ministra turizma Darka Lorencina ili olimpijskog pobjednika Giovannija Cernogorca. Predstavnica Dalmacije na listi je ugledna hrvatska liječnica i humanitarka iz Padove dr. Nela Sršen. Iako će predstavljanje svoje liste u Zadru Jakovčić imati tek 8. travnja, uskrsni praznici iskorišteni su i za opipavanje bila zadarskih glasača te za dio predizbornih aktivnosti.
Jakovčić će se izboriti za ime prošek!
Jedan ste od rijetkih hrvatskih političara kojem su EU pitanja, regionalizam, transgranična i malogranična suradnja bila jedna od najbitnijih označnica političkog djelovanja. Ako budete izabrani, gdje će biti mjesto Ivana Jakovčića u u Europskom parlamentu?
– Kao nezavisni zastupnik, a za razliku od svih ostalih, namjeravam djelovati potpuno drugačije. Neću robovati velikim političkim obiteljima kao što su euro-pučani ili euro-socijalisti. Ako ne odmah, onda sigurno kasnije, Jakovčić će se izboriti za ime prošek. Već sad sam u dogovoru s našim proizvođačima vina s Hvara, Šibenika i Splita da jednog dana naš prošek bude dio europske vinske baštine. Zalagat ću se za to i kao sommelier, ali ću se baviti i svim onim temama za koje ocijenim da su bitne za građane Hrvatske, npr. problemi koje nevladine udruge iz Slavonskog Broda i Metkovića imaju s onečišćenjem zraka, odnosno Neretve iz BiH su teme koje ova država nije stavila na dnevni red razgovora s EU. Samo ove tri teme pokazuju koliko je važno imati nezavisnog zastupnika u EU parlamentu jer će drugi sigurno imati kočnice prema ovim pitanjima ovisno, naravno o političkim opcijama.
To će vas na jednu stranu osloboditi, a na drugu stranu zakočiti jer ne pripadati nekoj od EU političkih obitelji, unaprijed znači vrlo teško ostvarivanje vlastitih ideja.
– Upravo tu na scenu stupa umješnost djelovanja u EU parlamentu. Namjeravam govoriti isključivo hrvatski, jer se hrvatski jezik mora čuti u EU parlamentu, a tamo gdje se velike odluke donose puno ranije, što nije samo odlika naše politike ili EU parlamenta, namjeravam koristiti znanje engleskog, talijanskog, francuskog i njemačkog jezika i to u razgovoru s kolegama, ne samo parlamentarcima, nego i članovima Europske komisije. U 20 godina bavljenja politikom, mogu reći da sam u Bruxellesu zaista doma. Znam veliki broj zastupnika, bez obzira na to kojoj “obitelji” pripadaju, a koji jako cijene što sam napravio u 20 godina, politički vodeći Istru. Te sve moje konkretne rezultate, želim staviti na raspolaganje ljudima u cijeloj Hrvatskoj i u funkciju promocije Hrvatske u EU.
Istarska županija među prvima je otvorila svoje predstavništvo u Bruxellesu anticipirajući sve ovo što nas čeka 1. srpnja, ulaskom RH u EU. Jeste li do sad shvatili u šta je “igra” u Europi?
Zaštita Jadrana i ribarstva
– Sredinom 90-ih postali smo prva županija članica Skupštine europskih regija. Prije desetak godina smo prvi otvorili jedan ured županije u Bruxellesu. Pokrenuo sam osnivanje Jadransko-jonske euroregije, kojom sam predsjedao više godina. Jedna od ključnih tema moga angažmana bit će upravo zaštita Jadrana i ribarstva. Zalagat ću se, također za zaštitu svega onog što ima veze s održivim razvojem, a to je turizma, poljoprivrede kao izvrsnosti u ponudi RH-a prema Europi. To je dio gdje možemo povući značajna sredstva iz EU fondova. O tome sam razgovarao i s predstavnicima Otočnog sabora. Zadatak nam je novac, koji trenutačno ide prema Baltiku i sjeveru, usmjeriti prema Jadranu. To možemo samo ako smo u dobrim odnosima s Italijom, Slovenijom, ali i ostalim zemljama na Jadranu. Jadransko-jonska strategija, po uzoru na Dunavsko-baltičku, koju sam prije nekoliko godina lansirao u Bruxellesu, prihvaćena je u Odboru regija u Bruxellesu. Strategija je prihvaćena kao dio europske politike i očekujem da će je usvojiti Europska komisija. Tako bi nam na raspolaganju bio novac u vrijednosti nekoliko stotina milijuna eura, ako ne i milijarda eura. To govorim jer je otprilike isti novac na raspolaganju projektima sličnim ovoj strategiji, jer Europa snažno financira projekte prekogranične suradnje. Cilj je zaštititi naš dio Jadrana, naš način izlova, a ne da budemo pod pritiskom Talijana koji imaju mnogo veću ribarsku flotu od nas.
Kako sve to postići kad u Uniju ulazimo, ako ne na koljenima, onda gospodarski, moralno, politički i ino devastirani. Svi nam prognoziraju scenarije slične Sloveniji i Cipru, a izlaz iz krize koja je gora od one kad smo bili u ratu se niti ne nazire.
– Istina je da je koalicija na vlasti u kojoj i ja sudjelujem, posijala velika očekivanja. Istina je i da ih nije ostvarila. Istina je da se i ne vidi kad će biti ostvarena. Na drugu stranu imamo opoziciju koja nije sposobna preuzeti vlast jer ne bi bila ništa bolja od aktualne vlasti. Ulazak u EU vidim kao šansu. Hrvatska nije na koljenima, ali su naši građani u teškoj situaciji. Za mene, kao čovjeka koji dobro poznaje situaciju, ulazak u EU je prilika da dobijemo jedan impuls, ako hoćete i zbog konkretnog novca koji će nam biti na raspolaganju. Ključno pitanje jesmo li dovoljno pametni to iskoristiti.
Naši aplikanti za EU sredstva se žale da im se razvojni programi odbijaju zbog banalnih stvari. Na drugu stranu, financiraju se neki projekti koji su više u domeni režije i nadgradnje, a ne motora koji će nas izvesti iz krize.
SDP ide “đonom” na Istru
– U ovih 12 godina koliko sam istarski župan, realizirao sam više od 200 projekata međunarodne suradnje. Riječ je o više od 100 milijuna eura vrijednih velikih i malih projekata u Istri, koji su već realizirani ili se ovog trenutka završavaju. Sve to zahvaljujući ne meni, nego timu koji sam stvorio. Imamo više od 50 ljudi koji su sposobni realizirati projekte za EU fondove. To znanje je naš kapital. To znanje sam spreman podijeliti i s ostalima u Hrvatskoj, bez obzira na političku opciju. Zbog toga i nastupam kao nezavisni zastupnik.
Kao europarlamentarc hoćete li se zauzimati za Hrvatsku pet administrativnih, tzv. EU-regija ili za sadašnji županijskih ustroj?
– Nikad nisam bio pristalica nametanje Istre ostalima ili nametati regiju Dalmacija, ako to građani ne žele. Vrlo dobro mi je poznat “animozitet” između Zadra i Splita, Splita i Dubrovnik i sl. O tome ne trebaju odlučivati niti Jakovčić, niti Milanović ali ni Karamarko. O tome trebaju odlučivati građani. Zašto Dalmacija nije na toj razini, iako ima daleko veće potencijale nego Istra, je pitanje koje građani trebaju postaviti svojim političarima. Na drugoj strani Istra je prepoznala svoju šansu u Hrvatskoj državi. Prije, u puno većoj državi, bili smo na margini. No i tad i sad, bili smo vrlo jedinstveni. Zahvaljujući političkom jedinstvu i iskrenom partnerstvu s gospodarstvom, stvorili smo jedan suživot industrije, turizma i poljoprivrede koji je sjajan model. Spomenimo samo Uljanik, TDR, Cimos, najbolja vina i ulja, turizam. Ja taj model ne želim nametati drugima, ali vjerujem da je to dobar put kako se treba razvijati. U jednom trenutku, točnije 2008. godine, imali smo nezaposlenost 8%. Da su se realizirali neki projekti, poput “Brijuni rivijere”, mi bismo i danas bili na 7-8%. Nažalost, trenutačno imamo 10%.
I u ovoj i u Račanovoj koalicijskoj vladi, vi ste prvi načeli “kolač”. Mnogi kažu da ste to učinili zbog toga što ste jednostavno “enfant terrible” iako pripadate tom političkom svjetonazoru. Zašto baš vi uvijek prvi morate reći da je “car gol”.
Ako ti netko učini dobro, reci “Hvala!”
– Ha, ha, moj prof. Mate Maras, inače bivši tajnik i pokretač Matice hrvatske, me je uvijek tako zvao i to još od srednjoškolskih pa sve do političkih dana. Ovdje se radi o jednoj te istoj političkoj činjenici. Kao 2001. tako i 2013. SDP ide “đonom” na Istru, a naravno da Jakovčić o tome neće šutjeti. Sad je potpuno jasno da je Milanović s Kajinom još šest mjeseci prije dogovarao kako srušiti Jakovčića. Najnormalnije je da ću ja učiniti sve da se obranim. Smeta im to što je 1990. SDP pobijedio na prvim demokratskim izborima u Istri. No kad sam ja 1991. postao predsjednik IDS-a, “preoteo” sam im Istru time što sam ušao u Sabor. Godine 1993. sam im je kompletnu “preoteo”. Naravno da SDP smatra kako je Istra regija u kojoj bi oni, da nema IDS-a, imali značajan broj glasova. To je vrlo vjerojatno, ali ja nisam od onih koji se lako miču. O tome će SDP dobiti jasnu poruku na sljedećim izborima. Jednostavno, neće proći. A onu “mrkva” u obliku ponude za ministra turizma, kad me je Milanović nahvalio kao čovjeka koji je stvorio brand Istra, ja sam shvatio kao micanje iz izbora za EU parlament. Očito da sam u tim izborima opasan SDP-u jer ću im oduzeti glasove. Opasan sam i HDZ-u, ali ja na te trikove i “mrkve” ne padam.
Na drugu stranu, a sudeći po srdačnom susretu vas i nekadašnjeg državnog tajnika u ministarstvu Božidara Kalmete, Zadranina Zdravka Livakovića, baš za ovog vašeg posjeta, očito je da ste dobro surađivali.
– U HDZ-u kao i u svakoj stranci, imaš ljude s kojima možeš surađivati i s kojima ne možeš. Tako je bilo još od vremena kad su premijeri bili Ivica Valentić i Zlatko Mateša, pa sve do Vlade Jadranke Kosor. Jedan od tih ljudi s kojima smo mi surađivali na konkretnim projektima, bio je i Zdravko Livaković. Livaković se osobito angažirao na izgradnji Istarskog ipsilona i pristupnih cesta naše inačice autoputa. Sad zamislite IDS kao stranku koja je regionalno na vlasti 20 godina, a u to vrijeme svega godinu i pol na državnoj, mi smo u ovako visoku centraliziranoj državi prisiljeni surađivati sa strankom koja je na vlasti. Mene je mama naučila da ako ti netko učini dobro, najmanje što mu možeš reći je: “Hvala!”

 DVOJEZIČNOST NE BI TREBAO NAMETATI ZAGREB

Iako je nakon Drugoga svjetskog rata došlo do prave demografske katastrofe zbog iseljavanja, ne samo Talijana nego i dobrog dijela Hrvata, pitanje dvojezičnosti u Istri odavna nije nešto što bi uzbunjivalo duhove s bilo koje strane.
– Dvojezičnost je, također pitanje koje treba decentralizirati. Dvojezičnost i uporabu nekog pisma, ne bi trebao nametati Zagreb, nego bi o tom trebali odlučivati ljudi koji na tom području žive. Hoće li talijanska manjina u Istri odlučivati o ovakvim ili onakvim pravima, o tome trebaju odlučivati oni koji žive u Istri, a ne Zagreb ili Rim. To je put i za Vukovar.