Kaljanin Krešimir Grzunov šefuje u istarskim Budavama

– Netom izlovljena riba u najkraćem roku doprema se potrošačima. Upravo vrhunska svježina je naša konkurentska prednost u odnosu na proizvođače iz Turske i Grčke, kaže Krešimir Grzunov. Uz hrvatsko, trenutno je u fokusu talijansko tržište, kao najveće svjetsko tržište orade i brancina, koje je dodatno zanimljivo radi blizine i mogućnosti otpreme sviježe ribe
Di je ribe tu je i Kaljana makar bila i na kraju svita, a kamoli u istarskim Budavama. Tamo je prije šest mjeseci stigao Krešimir Grzunov i to da bi preuzeo vođenje tamošnjeg uzgajališta ribe. Čitatelji već znaju da Cromaris, osim Budava ima još jedno uzgajalište u Istri, u Limskom kanalu, plus tri u zadarskom akvatoriju (Lamjana, Košara, Dugi otok). Znači, ukupno pet uzgajališta u kojima se proizvede 6.500 tona ribe.
Hrana s katamarana
– U planu je povećanje proizvodnje. Tako se 2018. planira dostići proizvodnja od cca 10.000 tona bijele ribe najviše kvalitete, kaže Grzunov.
 On je na zadarskom Sveučilištu završio studij Primjenjene ekologije u poljoprivredi, a prije dolaska u Istru, gdje je odnedavna doselila cijela njegova obitelj, radio je u Lamjani. – Zadovoljni smo svi, obitelj i ja, a nadam se i poslodavci, govori naočiti Kaljanin.
 Vrlo dobro se snašao i u ulozi domaćina ekspediciji agrarnih novinara iz Hrvatske i susjedne Slovenije. – Uzgoj orade i brancina ovdje se odvija u 17 kaveza promjera 38 metara, 11 kaveza od 25 m i 20 kaveza od 16 m kaveza. Uzgajališe je kao i druga Cromarisova uzgajališta opremljeno najsuvremenijom tehnologijom, pojašanjavao je Grzunov novinarima dok su sa zanimanjem, iz katamarana promatrali što se događa u ribogojilištu. A i taj katamaran, jedan od pet iz Cromarisove flote proizvedenih na temelju Cromarisovih znanja, iskustava i potreba i to u hrvatskom brodogradilištu). Svi imaju suvremenu baržu, odnosno automatizirani sustav za hranjenje ribe.
Sve je u potpunosti kompjuterizirano i povezano s kamerama u kavezima. Takav sustav omogućava precizno doziranje hrane i odgovaranje na različite uvjete tijekom uzgoja (razvojne faze ribe, vremenski uvjeti, temperatura mora…) te osigurava maksimalnu iskoristivost hrane i ekonomičnost, govori Grzunov demonstrirajući na ekranu način hranjenja ribe.
Naravno, riblja mlađ stiže iz Cromarisova mrijestilišta u Ninu, u koji je uloženo 150 milijuna kuna. Kad dostigne konzumnu veličinu riba odmah nakon izlova, u najkraćem mogućem roku, stiže na tržite.
 Iz izlova na tržište
– Vrhunska svježina je naša konkurentska prednost u odnosu na proizvođače iz Turske i Grčke, govori Grzunov. Isto ističe i Karmen Buršić, direktorica marketinga Cromarisa. Karmen dodaje da je, uz hrvatsko, trenutno u fokusu talijansko tržište, kao najveće svjetsko tržište orade i brancina, koje dodatno zanimljivo radi blizine i mogućnosti otpreme ribe vrhunske svježine. Računa se i na ostala zapadnoeuropska tržišta na kojima Cromaris povećava svoju prisutnost.
Budućnost u Adrisu
U Budavi radi 25 zaposlenika ( U Cromarisu ukupno više od 300).
Na upit novinara kada i kako se odvija izlov ribe, Krešimir Grzunov je pojasnio: – Kao i na ostalim Cromarisovim uzgajalištima izlov se vrši svaki dan osim subote kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta i svježina ribe i to na temelju narudžbi kupaca. Tu je i visokotlačni automatizirani robot za čišćenje mreža. Budući se radi o velikim mrežama koje treba redovito čistiti od obraslina što je velik i zahtjevan posao, primjena robota čistača je taj proces znatno olakšala i ubrzala, radi uz pomoć joysticka i opremljen je podvodnim kamerama.
 Uzgajalište u Budavi je kao i ostala uzgajališta pod 24 satnim nadzorom Cromarisovih stručnjaka i tehnologa.
U Budavi smo, uz Krešimira Grzunova, susreli i troje mladih stručnjaka, koji su zaposleni u Cromarisu u sklopu programa zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi bez prethodnog radnog iskustva (Budućnost u Adrisu) koji su se već istaknuli u radu i vode ili sudjeluju u važnim projektima od kojih je jedan i eksperimentalni romba u Budavama.
Još jedna potvrda Cromarisove poslovne filozofije da su ljudi njihovo najveće bogastvo.
Pripremili Nedjeljko JUSUP i Kristina MILJAVAC
 

 ULOŽILI 640 MILIJUNA KUNA

U sektor proizvodnje zdrave hrane Adris je ušao 2009. godine. Od tada je u razvoj Cromarisa uložio 640 milijuna kuna. U protekloj 2015.g. Cromaris je, s ostvarenom proizvodnjom većom od 6.500 tona, bio osma tvrtka po veličini na svjetskom tržištu brancina i orade s ambicioznim planom da 2018. godine dostigne proizvodnju od 10 tisuća tona kvalitetne bijele ribe

 BUDAVA

Budava je prelijepa uvala (kandidat za zaštićeni krajobraz) ili kako bi se u Istri, gdje se nalazi na istočnoj obali (između Marčane i Ližnjana), reklo draga. Nekad je u povijesti bila poznata kao glavna luka Histra, svojedobni vojni kompleks u toj uvali MORH je proglasio neperspektivnim, a danas je to uspješno Cromarisovo uzgajalište.

 EKSPERIMENTALNI UZGOJ ROMBA

U Budavama smo upoznali i mladu tehnologinju Silviju Križanac, koja kao članica Cromarisova tima sudjeluje u projektu eksperimentalnog uzgoja romba – vrhunske ribe koja je dosad na tanjuru u nas mogla završiti isključivo kao lovina iz mora.
 O koliko zatjevnom projektu se radi vidi se i po tome što su kavezi u kojima se romb uzgaja potpuno prekriveni tendama. Ne zbog zaštite od ‘industrijske špijunaže’, nego zaklona od sunčevih zraka i nastojanja da se stvori što prirodniji ambijent za taj još uvijek eksperimentalni uzgoj.
– Ako uspijemo bit će to veliko postignuće hrvatske marikulture, kaže Silvija. Ali, i lijepa budućnost. Baš kao što su ona, i dosad već tri generacije mladih stručnjaka našle budućnost u Adrisu (vlasniku Cromarisa) kako se zove i projekt namijenjen talentiranim mladim visokoobrazovanim osobama bez predhodnog iskustva u struci.

 POSJET S RAZLOGOM

Osim Cromarisova uzgajališta Budave hrvatski i slovenski agro novinari posjetli su imanja pulskog Agropodukta, zatim Agrolagune u Poreču, upoznali se s radom tamošnjeg Instituta za poljoprivredu i turizam. U Umagu su razgledali Podravkine plantaže i tvornicu koja već 103 godine prerađuje rajčicu.
– Kad bi svi radili kao u Istri gdje bi nam bio kraj, prokomentirao je Martin Vuković, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske.