Ovogodišnja turistička sezona, pa i ovogodišnji Dani hrvatskog turizma, barem u dijelu nagrađivanja najboljih, ukazali su na značajnu novinu u hrvatskom turizmu.
Prava turistička revolucija posljednjih godina, s erupcijom u ovoj, dogodila nam se u nazovimo to “turizmu gradova”. U općim dobrim postocima rasta hrvatskog turizma, s četiri do pet posto, iskočili su vrhunskim rezultatima koji se penju i do 30 posto rasta Split, Zagreb i Zadar, uz već oduvijek u ovom turizmu najjači – Dubrovnik, a blizu je i Šibenik, dok Rijeka i Pula ne kriju snažne ambicije.
Zrakoplovi i produljenje sezone
Rezultat je to niza faktora u kojima nikako ne smijemo zaobići aktivnosti turističkog sektora i lokalnih vlasti na valorizaciji svog značenja, potencijala, povijesnih i kulturnih spomenika, javnih prostora, doživljaja i manifestacija, gastronomije i svega što grad treba pružiti gostima.
Ono što je u ovom imalo veliko značenje je bitan porast naleta zrakoplova, a čemu je kumovalo višegodišnje poticanje i privlačenje od strane HTZ-a, Ministarstva turizma i dijela lokalnih struktura.
Još bitnije je da se sezona u značajnom dijelu, uz tradicionalni Dubrovnik, proširila daleko izvan ljetnog kupališnog odmora. Budimo iskreni u ogromnom broju naših malih, ljeti iznimno atraktivnih mjesta, turist u travnju ili rujnu, ako ga vrijeme ne posluži, pa i listopadu definitivno – nema gdje “ubiti” nekoliko dana. U gradovima sa naslijeđem i kreativnim aktualnim događanjima – ima.
Češća (kraća) putovanja
Češća i kraća putovanja kumovala su tome. Turisti su prestali koristiti godišnji odmor u komadu od tri ili dva tjedna, i skratili ga na tjedan ili pet-šest dana. No, istovremeno se “časte” kraćim vikend ili produženim vikend boravcima u kojima traže zanimljivosti. Vrlo jeftini zrakoplovi, posebno izvan špice sezone, u tome im vrhunski idu na ruku.
Naravno ne treba zanemariti da se dobar sustav autocesta u to uklapa. Spomenuti jadranski gradovi s nedostižnim Dubrovnikom su i kruzerske luke. Ipak zrakoplovi u tome imaju značajnu ulogu jer dovode sve češće i goste kojima ovakav listopad kakav smo ove godine imali predstavlja vrhunsko vrijeme. Mislimo na goste iz sjevernog dijela Europe, ujedno i najbolje ili jedne od najboljih potrošača.
Činjenica je da uz tradicionalni Dubrovnik oduvijek, čak i pre odan gradskom turizmu, Zadar već nekoliko godina premašuje milijun noćenja, da je to konačno uspjelo i Zagrebu, a da su svi izgledi da će Split to vrlo brzo dosegnuti. Ovdje su stope rasta rekordne i sezona najduža.
Na to se nastavlja pitanje atraktivnosti za “kružne” ture. U jutro u kojem pišem – 1. studenog na Forumu u Zadru srele su se četiri grupe od 30 do 50 turista u razgledu. Takve smo prizore mogli vidjeti i u navedenim gradovima. Oni su dio obaveznog razgleda.
Nedavno objavljen prestižan pogled jednog britanskog časopisa s deset stvari koje morate obići u Hrvatskoj navodi, uz naravno Plitvička jezera, Kornate i neke druge fenomene: Zagreb, Zadar, Split i Dubrovnik.
Nagrađene destinacije
Vratimo se nagradama u kategoriji turističkih mjesta na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma.
Ukupan pobjednik je Dubrovnik o kojem ne treba posebno govoriti. Najbolja destinacija na kontinentu je – Zagreb. Najbolja srednja (mjereno brojem noćenja, a ne veličinom grada) destinacija na Jadranu je Split, a najboljoj od velikih destinacija – Dubrovniku, za vratom je puhao i Zadar.
Mogao bih sada navoditi u čemu se sve ne slažem s ocjenjivačima i ovim izborom, zašto recimo nema nekih vječnih briljantnih sredina tipa Rovinja, Poreča, Raba i slično, no temeljno je da je izborom dominirao – turizam gradova, a što odgovara i stopama rasta i novom fenomenu na sceni.
Mogli bismo tomu dodati činjenicu da Zagreb do pred koju godinu nije imao hostela, a da sada vrvi istima, da je Split do pred nekoliko godina malo koji turist znao kao odredište, osim da mora proći preko njega iz zrakoplova, s autoceste da bi produžio za Makarsku rivijeru ili se trajektom prebacio na Hvar ili Brač. Sada Split prelazi 600.000 noćenja već do sezone, a novi objekti niču. Zadar nakon propasti nekadašnjih hotela, na Poluotoku zadnjih godina što hotela, hostela do ponajprije apartmana i bed & breakfast smještaja, ima preko 500 novih postelja u povijesnoj jezgri, a sa širim obuhvatom i puno više.
Preokrenuti izleti i mamci
Nekad su turisti iz rivijernih mjesta koju večer, zbog fešte ili onako, ili zbog kiše, svratili u grad. Sada turisti iz grada povremeno odu u okolna mjesta i atrakcije.
Hoće li trend potrajati? I osnažiti što god više budemo produljivali sezonu? Turistički djelatnici i vlasti ovih sredina trebaju promisliti što dalje i tomu se prilagoditi. Hoće li to štetiti malim mjestima i tradiciji turizma? Nikako. Ljeto im nitko ne može oduzeti. Sada se i oni,ako imaju kapacitete, trebaju satelitski vezivati uz gradove, umjesto nekadašnjeg obratnog puta u kojem se recimo Split morao vezivati u prolazu k Makarskoj ili Bolu i Hvaru da se gost malo prošeta kroz njega. Dakle nije stvar (samo) onog da su veliki gradovi, kada smo upropastili industriju i proizvodnju, morali posegnuti za turističkom utjehom, već se radi o neminovnom trendu.
Ozonske rupe
Ne smijemo zaboraviti niti ozonske rupe i liječničke preporuke protiv izlaganja suncu – prženju. Današnji je turizam sve više turizam doživljaja, a ne tek sunčanja i kupanja, makar će more i sunce (u manjim količinama nego nekad) ostati trajan oslonac.
Uz to, atraktivnost ovih gradova traži preslagivanje okolice zbog nje, ali i same ponude gradova. U kraćim boravcima van sezone čovjek je puno pokretljiviji i želi i izaći iz grada koji mu je sad centar smještaja (suprotno od vremena kada je centar bilo plažno mjesto iz kojeg se svraćalo u grad). E sad, gost iz grada treba prirodne ljepote i fenomene, vinske i maslinske staze, povijesna i arheološka mjesta, etno ponudu i selo, mjesta za aktivnosti i adrenalin. Ovaj tip turizma traži nove sadržaje pa će tjerati Split da konačno kvalitetno ponudi Salonu, i njega i Zadar da nudi rafting i planine, zagorski dvorci i kurije, toplice oko Zagreba svakako na to trebaju računati.
Dakle, turizam se mijenja, a mijenjamo se i mi. Najviše koristi, vjerojatno i truda, u to, istina i s najviše resursa, ulažu veliki gradovi.
Jednom mišlju – više nismo isključivo uskosezonsko odredište turizma sunčanja i kupanja, a širenjem sezone turizam traga za novim doživljajima.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
HTZ
Snažan interes Francuza za Hrvatsku potaknuo uvođenje sedam novih avio linija
Scena
MALMO 2024.
VIDEO Objavljen redoslijed izvođača na Eurosongu, evo kad nastupa Baby Lasagna
Sport
Liga rekreativaca
Živiću prva liga, derbi odluke Barišić i Marnike
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Košarka
Košarka
VIDEO Ludnica u Philadelphiji s dvojbenim sudačkim odlukama završila pobjedom Clippersa
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
Plan B