Begović je u Zadru je započeo svoju književnu karijeru

U dvorani Državnog arhiva predavanje “Begović u Zadru” održao je prof.dr.sc. Tihomil Maštrović.
Povodom 140. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Milana Begovića (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), u ciklusu predavanja u Državnom arhivu u Zadru, ovim putem predstavljene su javnosti njegove brojne i raznolike veze sa Zadrom, koje su nezaobilazne u Begovićevu izrastanju u veliko ime hrvatske književnosti.
Druženje s književnicima
Prvi objavljeni književni rad Milana Begovića je pjesma „Nad spomenikom viških junaka”, koja je tiskana u zadarskom Narodnom listu 25. srpnja 1891. godine pod pseudonimom Tugomir Cetinski.
Godine 1901. Begović dolazi kao suplent na nižu hrvatsku gimnaziju u Zadar. Za boravka u Zadru kontaktira s književnicima koje je upoznao u gradu, a s nekima i kasnije održava uspostavljene veze. U Zadru je Begović objavio ukupno dvadeset i četiri pjesme, pripovijest „Suvišan”, libreto „Ivo Senjanin” i dramolet „Lijepa kneginja”, te nekoliko pjesničkih prijevoda, književnih i likovnih prikaza. Begović je bio i urednik za književnost artističkoga časopisa Lovor, što ga je u Zadru 1905. godine pokrenuo Milutin Cihlar Nehajev, koji je te godine bio jedini književni časopis u Hrvatskoj.
Ovim predavanjem prisjetili smo se piščevih veza sa Zadrom, gradom u kojem su živjeli i djelovali brojni ugledni pisci razdoblja hrvatske moderne, kao što su Vladimir Nazor, Ivo Vojnović, Srđan Tucić, Dinko Šimunović, Rikard Katalinić Jeretov i mnogi drugi.
Maštrovića je na početku predstavio ravnatelj Arhiva Ante Gverić, a sam se Maštrović spomenuo taj dan preminulog književnika Ante Stamaća, koji je rodom s otoka Molata.
Knjiga Boccadoro
Među publikom koja je ispunila dvoranu za predavanja bio je zamjenik gradonačelnika Zvonimir Vrančić, sveučilišni profesori Antonija Mlikota i Robert Bacalja i drugi.
Maštrović je za Begovića rekao kako je jedan od najznačajnijih i najpopularnijih hrvatskih pisaca prve polovice 20. stoljeća, odnosno kako je stvorio najintrigantnije ostvarenje hrvatskog esteticizma u razdoblju moderne – Knjigu Boccadoro 1898. godine.
– Begović je jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca uopće i najizvođeniji hrvatski dramatičar u inozemstvu svih vremena. Prevodio je drame i poezije s talijanskog i njemačkog jezika. Surađivao je s brojnim časopisima i novinama u Zadru, gdje je i započeo svoj književni put, a u mladosti je najviše boravio u Splitu, istaknuo je Maštrović. Begovića je predstavio kao dramatičara, romanopisca, novelista, pjesnika, esejista, putopisca i feljtonista.