Zadarskog Augusta kipari su preklesali od omraženog Kaligule?

Jučer je na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru održan prvi studijski dan. Bila je ovo prilika da se studenti i nastavnici višesatno podruže uz zanimljive teme i rasprave.
– Svrha ovog studijskog dana je da nas studenti, koji nas inače doživljavaju samo kroz naš nastavnički posao, vide i upoznaju i kroz drugi dio našeg posla, a to je znanstveni rad, kazao je na početku Ivan Jospipović, koji je, uz Antoniju Mlikotu, bio moderator događaja.
Studente i svoje kolege pozdravio je i predstojnik Odjela, Laris Borić.
– Zamisao nam je bila da kroz ovaj mali simpozij, koji nije strogo definiran, približimo studentima znanstveni dio zanimanja povjesničara umjetnosti. Prilika je ovo ne samo da prezentiramo uvid u različite metodologije, već i približimo teme i pristupe, raznolike procese koji su korisni u svakodnevnom radu. Nama nastavnicima ovo je prilika da dobijemo uvid u ono što rade naše kolege, kazao je Borić.
Od 10 ujutro do oko 15 sati održano je ukupno 12 predavanja, i to tematski po kronološkom redoslijedu, od antike do 20. stoljeća. Iako su trebala trajati po 15 minuta, većina njih premašila je zadano vrijeme, a nakon setova po tri predavanja, održane su zanimljive rasprave u kojima su sudjelovali i nastavnici i studenti.
Mi, nažalost, nismo mogli biti na svim predavanjima, ali poslušali smo iznimno zanimljivo predavanje Marije Kolege na temu “Skupine carskih kipova iz Nina”.
Osam kipova kolosalnih dimenzija, četiri muška i četiri ženska, pronađeno je 1768. godine zakopano u jednom vrtu u Ninu, iza današnje zgrade Muzeja ninskih starina, kazala je Kolega i u nastavku objasnila njihovi put. Najzanimljiviji dio Koleginog predavanja odnosio se na kip cara Augusta, odnosno…
– Dietrich Boschung iz Bonna, vodeći istraživač antičkih kipova čije uže zanimanje predstavljaju portreti cara Kaligule, izniman stručnjak, prije desetak godina utvrdio je da je zadarski kip cara Augusta zapravo – prerađeni kip cara Kaligule!, kazala je Kolega.
– Bila sam jako skeptična prema tome i kad su kipovi prije nekoliko godina doneseni s restauracije pohrlila sam u Arheološki muzej da Augusta pogledam izbliza i – uvjerila se u Boschungove tvrdnje. Tu su elementi preklesavanja koji se jako dobro vide, od bora preko pramenova kose iznad slijepoočnica, sa stražnje strane glave, na vratu… Osim toga, poznati su nam prikazi Kaligule, čije je lice prilično trokutasto, kao i ovo novo Augustovo, jer se tu u preklesavanju nije puno moglo napraviti, kazala je Kolega.
Kaligula je ubijen od vlastitih vojnika, a Senat je proglasio damnatio memoriae, odnosno brisanje sjećanja na njegovo postojanje, pa nisu nepoznati slični slučajevi preklesavanja kipova, kako bi bili u spomen drugim vladarima, u ovom slučaju caru Augustu.