Svaka tuna ima svoju putovnicu

Predavanje “Uzgoj tuna u Hrvatskoj”, u sklopu izložbe fotografija “Izlov”, u Gradskoj loži jučer je održala Krstina Mišlov Jelavić. Ona je sedam godina radila kao biologinja na uzgajalištu tuna u tvrtki Kali tuna d.o.o., a posljednjih nekoliko godina radi kao voditeljica proizvodnog pogona proizvoda ribarstva u tvrtki Mišlov d.o.o.. U 2013. godini doktorirala je na temu “Optimizacija ishrane tuna (Thunnus thynnus L. 1758) u kaveznom uzgoju”. Predstavnica je grupacije ribolova HGK pri savjetodavnom vijeću za Mediteran Europske Komisije (MEDAC).
– Riba se danima i tjednima tegli do uzgajališta gdje će se prebaciti u stacionarne kaveze. Tijekom teglja brod ne smije prelaziti jednu i pol milju na sat da se riba ne bi oštetila. Kad je nevrijeme čeka se, čak i danima, da bi se sačuvala riba. Nakon toga tuna dolazi na uzgajalište, prebacuje se iz transportnog kaveza u stacionarni. Taj transport se snima stereoskopskim kamerama i postoji softver iz kojega se kasnije iščitava broj jedinki koji je nasađen u pojedinom kavezu i utvrđuje se količina biomase. Cijeli ovaj proces je strogo kontroliran od strane međunarodnih promatrača, od strane ICAT-a, odnosno međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna. Svaka tuna ima svoju putovnicu, dokument na kojem piše koji brod ju je ulovio, tko je bio kapetan na brodu, tko je međunarodni promatrač, koji brod ju je doteglio do kaveza… Svi koraci od ulova do nasada u kaveze i prilikom izlova se dokumentiraju i postoji dokument prema kojem bi se tuna mogla legalno prodati, kazala je Mišlov Jelavić.
Uzgoj tuna se temelji na ulovu mlađi u prirodi i njihovom dohranom u plutajućim kavezima. Postoje dva pristupa komercijalnoj proizvodnji tuna – tov i uzgoj tuna. Kod tova tuna veći primjerci se love i dohranjuju tijekom kratkog razdoblja najčešće 4 do 6 mjeseci, pri čemu je cilj povećanje količine masti koja pak ima velik utjecaj na cijenu japanskog tržišta tune. Uzgojem tuna uzgajaju se mladi primjerci tijekom 2 do 3 godine, radi povećanja mase ribe i promjene odnosa masti i mesa. Uzgojena tuna gotovo u cijelosti zadovoljava standarde sashimi tržišta, za razliku od tune iz ulova gdje je samo 30 posto vrhunske kvalitete.
S obzirom na sezonske oscilacije u kvaliteti što je praćeno znatnim promjenama u cijeni tuna na japanskom tržištu, 1992. godine u Australiji je pokrenut projekt uzgoja tuna. Intenzivnom hranidbom južne plavoperajne tune (Thunnus maccoyii) u plutajućim kavezima u vremenskom razdoblju od 3 do 6 mjeseci pokušalo se postići kvalitetu mesa koja zadovoljava potrebe zahtjevnog sushi i sashimi tržišta. Cilj uzgoja nije povećati biomasu već zadovoljiti specifične zahtijeve sushi i sahimi tržišta: sadržaja masti, boje i okusa.
Nekoliko godina kasnije skupina hrvatskih iseljenika je prenijela svoja iskustva i stečena znanja u Hrvatsku, te je 1996. godine zabilježen prvi pokusni tov tune u Hrvatskoj, s proizvodnjom od 36 tona (Kali Tuna, Ugljan). U Hrvatskoj se uzgaja sjeverna plavoperajna tuna Thunnus thynnus. Danas su u RH aktivne četiri tvrtke za uzgoj tuna koje djeluju na pet lokacija. U RH primarno možemo govoriti o tehnologiji uzgoja male tune, ali također i o tovu tuna.