Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Zadar može pogoditi potres koji bi urušio trećinu svih objekata

02.04.2016. 22:00
Zadar može pogoditi potres koji bi urušio trećinu svih objekata


Prema statističkim podacima najviše potresa događalo se Vir, Ugljan, Pašman, Dugi otok i Kornati, zatim samo mjesto Zadar te Zemunik i Benkovac. Potresi se nižu pravcem sjeverozapad-jugoistok, prema Šibeniku, te okomito i dijagonalno na taj pravac dolinom rijeka Zrmanje i Krke prema Kninu
Mogu li Zadar i njegovu županiju pogoditi jači i razorni potresi?, tema je koja je zanimala mnoge geologe i seizmologe. Prema procjeni ugroze od velikih katastrofa, napose od potresa, Zadar i njegovu okolicu ne bi smio pogoditi potres tolike razorne moći poput onih u Japanu. Prema dosadašnjim procjenama, rađenim na osnovu saznanja unutar posljednjih 500 godina, Zadar i njegovu regiju ne bi smio pogoditi potres jači od 9 stupnjeva merkalijevih, ističe i poznati hrvatski geolog, podrijetlom iz Bilišana, prof. dr. Marinko Oluić, koji je ovih dana primljen i u Athens Institute for Education and Research – ATINER.
Dr. Oluić vodeći je stručnjak za potrese na cijelom prostoru Balkanskog poluotoka, iza kojega stoji šest publiciranih knjiga i preko 130 članaka u znanstvenim časopisima. Njegova knjiga Potres, kažu stručnjaci, veliki je doprinos znanstvenom razumijevanju ove prirodne pojave, a izvanredni profesor Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu dr. Tihomir Marjanac u recenziji ističe kako je to “prvo djelo ovakvog sadržaja i obujma na hrvatskom jeziku”.
Dodir Adriatikuma i Dinarikuma
Marinko Oluić u svojoj analizi zadarskog područja kaže kako ono pripada seizmotektonski aktivnoj zoni, koja se pruža istočnom obalom Jadranskog mora. Iz navedenih podataka, kaže hrvatski seizmolog, proizlazi da se uže i šire područja Zadra ubraja u trusna područja s potresima, koji mogu imati rušilačku snagu.
– Jadranska “mikroploča”, kao dio velike Afričke tektonske ploče, je razbijena u veće i manje dijelove, koji se nejednako spuštaju pod planinski lanac Dinarida. Jedan od tih “blokova” nalazi se u širem zadarskom području. Geološko-tektonska građa tog područja je veoma složena. Tu se dodiruju krupne geotektonske jedinice, koje geolozi nazivaju Adriatikum i Dinarikum. Veći dio razmatranog prostora pripada Adriatikumu. U tom prostoru, na satelitskim snimkama, registrirani su brojni rasjedi, među kojima se izdvajaju dva generalna pravca pružanja: sjeverozapad-jugoistok i sjever-jug, odnosno sjeveroistok-jugozapad. Sa složenim seizmitektonskim odnosima koincidira i pojava potresa, kaže uvaženi hrvatski stručnjak.
Oluić naglašava kako je istraživanjima utvrđeno da se u podmorju, od otoka Silbe, preko Dugog Otoka i Kornata pruža strukturno uzvišenje čije se osnove stijene ili kristalin, nalaze na dubini oko 6 kilometara. To uzvišenje se spušta stepeničasto u smjeru sjeveroistoka, Obrovca, u duboku potolinu (depresiju), u kojoj se osnovne stijene nalaze na dubini oko 15 kilometara, a sama potolina ispunjena je mlađim geološkim sedimentima. Tako složeni tektonski odnosi, objašnjava Oluić, uvjetuju i pojačanu seizmičku aktivnost, koja se najčešće manifestira uzduž tektonskih rasjeda, ili na njihovim sjecištima.
Najjači potresi u Zadarskom kanalu
Prema statističkim podacima o dosadašnjoj pojavi potresa u tom području, mogu se izdvojiti određeni lokaliteti u kojima se dogodio najveći broj potresa. To su otoci: Vir, Ugljan, Pašman, Dugi otok i Kornati, zatim samo mjesto Zadar te Zemunik i Benkovac. Potresi se nižu pravcem sjeverozapad-jugoistok, prema Šibeniku, te okomito i dijagonalno na taj pravac dolinom rijeka Zrmanje i Krke prema Kninu.
– Povijesni podaci spominju veći broj potresa kojima je bilo izloženo razmatrano područje, među kojima je bilo i onih s rušilačkim posljedicama. Najjači se smatraju potresi koji su se dogodili u davnoj prošlosti: 1280., 1300., 1399., 1768. godine, a koji su imali pretpostavljenu magnitudu oko 6,0 Richtera. Dogodili su se u Zadarskom kanalu tj. između grada Zadra i otoka Ugljana. Slične jačine bili su i potresi koji su se dogodili pod morem na zapadnoj strani Dugog otoka 1343. i 1418. godine, također procijenjene magnitude veće od 6,0. U istom području dogodio se jaki potres 1963. godine magnitude M = 5,1 po Richteru, ističe Oluić.
Najjači potresi koji su se dogodili u području Zadra bili su intenziteta oko 8 stupnjeva MCS ljestvice, ili Richterove magnitude 5,6. Potresi takve jačine mogu na više načina djelovati na tlo, objekte i ljude. Potresi te jačine mogu dovesti do oštećenja oko jedne trećine svih objekata; urušavaju se krovovi kuća, nastaju značajne pukotine na nosivim zidovima, urušavaju se stare i slabije građene kuće.
Moguć i tsunami
– U pravilu, kad stradaju objekti stradaju i ljudi, ali statistički podaci upućuju na činjenicu da pri takvim potresima nije zabilježeno veće stradanje ljudi. Ovo naročito vrijedi ako se objekti grade kvalitetno, jer je to i najbolja preventiva od potresnih razaranja. Budući da se područje Zadra nalazi uz more, a potresi magnitude 5,9-6,0 su već registrirani u podmorju Jadrana, nije isključena i pojava tsunamija, premda do sada nisu zabilježene takve pojave većeg intenziteta. Treba imati na umu da istočna obala Jadrana tone nekoliko milimetara godišnje, pa se može očekivati da će more, s tsunamijem ili bez njega, kroz neko vrijeme poplaviti veći broj nizinskih područja istočne obale Jadrana. Ovome treba dodati i činjenicu da se Jadranska mikroploča kreće prema sjeveru i sjeveroistoku nekoliko milimetara, pa i više godišnje, te se zbog tih pomicanja talijanski obalni dio približava hrvatskomu, rekao je na kraju našeg kratkog razgovora prof. dr. Marinko Oluić.