17 °C
Online izdanje
Utorak, 27.lipnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Magazin
RSS feed
Današnji broj
Magazin
Povratak
Do 2100. otopit će se većina planinskih ledenjaka, razina mora narasti, a mnogi izvori vode nestati
Piše: Vedrana Simičević
Unatoč alarmirajućim znanstvenim dokazima da ljudi svojim djelovanjem uistinu doprinose globalnom zatopljenju, malo je do sad učinjeno da se bilo što tu promijeni, tvrdi Radić

Prošlog je tjedna površina arktičkog leda u ljetnim mjesecima dosegla rekordni minimum u posljednjih sto godina. Sve rapidnije smanjivanje ledenih površina dramatični je pokazatelj globalnog zatopljenja koji i najveći skeptici teško mogu zanemariti. No svi koji bi pomislili da se to mediteranske Hrvatske zapravo ne tiče, te da mi ni nemamo stručnjaka koji bi što imali reći na temu topljenja "vječnog" leda, grdno bi se prevarili. Upravo je naime jedna Hrvatica, mlada doktorica glaciologije Valentina Radić prije kojih godinu dana uzburkala svijet svojim prognozama da će do 2100. godine nestati većina planinskih i općenito manjih ledenjaka, što će uzrokavati podizanje razine mora i do 12 centimetara.

Njezino istraživanje objavio je prestižni znanstveni časopis "Nature Geoscience", a Valentina koja je doktorica glaciologije postala nakon što je uzaludno pokušavala nastaviti znanstvenu karijeru u Hrvatskoj, nedavno je dobila i docentsko mjesto na prestižnom Sveučilištu Britanske Kolumbije u Vancouveru.

Možete li predstaviti Vaš rad koji ste s kolegicom Reginom Hock objavili prošle godine u Nature Geosience, a u kojem između ostalog iznosite predviđanja će u ovom stoljeću Europa izgubiti i do 90 posto ledene mase...

- Topljenje planinskih ledenjaka i manjih ledenih površina će doprinjeti za otprilike 12 centimetara povećanju globalne razine mora do 2100 godine. Najviše utjecaja pri tome će imati topljenje ledenjaka u arktičkoj Kanadi, Aljasci i ledenjaka vezanih za kopno na Antarktici. Ledenjaci u europskim Alpama, Novom Zelandu, Kavkazu, zapadnoj Kanadi i na zapadu SAD-a, iako u manjoj mjeri doprinose povećanju razine mora na svjetskoj razini, izgubit će prema našim predviđanjima više od 50 posto svog trenutnog volumena leda. Naša je studija modelirala gubitak volumena leda i topljenje sa 120 tisuća planinskih ledenjaka i manjih ledenih površina i jedna je od prvih koja daje uvid u detaljnije projekcije ovog tipa za pojedinu regiju. U ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je topljenje ledene mase sa planinskih ledenjaka u velikom postotku odgovorno za povećanje razine mora, bez obzira što oni sadržavaju manje od jednog postotka ukupne količine vode sadržane u ledenim površinama na Zemlji.

Emisije stakleničkih plinova

Trenutno se, međutim, u znanstvenim istraživanjima velika pažnja posvećuje velikim ledenim površinama poput onih na Grenlandu ili Antarktici, no vrlo malo istraživanja se bavi topljenjem malih ledenjaka. Mi smo se koncentrirali upravo na njih, a iz naših rezultata je isključen postotak porasta razine mora uvjetovan topljenjem velikih površina leda, kao i faktor toplinske ekspanzije vode. Ovo istraživanje modelira otapanje leda u budućnosti prema projekcijama temperature i padalina iz deset globalnih klimatskih modela korištenih u izvještaju Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Dok su ukupne projekcije porasta razine mora u našem istraživanju slične rezultatima iz izvještaja IPCC-a, naši rezultati su donekle detaljniji i usmjereni prema pojedinim regijama. Globalne projekcije porasta razine mora uslijed topljenja planinskih ledenjaka prema IPCC analizama variraju od 7 do 17 centimetara do kraja 2100. Naše projekcije su samo neznatno više, od 7 do 18 centimetara, no one ne uključuju odlamanja dijelova velikih ledenih površina u more. Naše istraživanje,  međutim, obuhvaća detaljne projekcije otapanja i malih ledenjaka na Grenlandu i Antarktiku, koji do sad nisu bili uključeni u sličnim procjenama.

Može li se otapanje ledenjaka zaustaviti ili usporiti?

- Pitanje je zapravo možemo li zaustaviti klimatske promjene? Klimatske promjene koje se događaju kao posljedica prirodne varijabilnosti klime ne mogu biti zaustavljene, no ljudi mogu smanjiti utjecaj antropogenih faktora na klimatske promjene, kao što je recimo emisija stakleničkih plinova. No unatoč alarmirajućim dokazima da ljudi svojim djelovanjem uistinu doprinose globalnom zatopljenju, malo je učinjeno da se bilo što tu promijeni.

Koje će biti glavne posljedice topljenja planinskih ledenjaka za područja u kojima oni postoje desecima tisuća godina?

- Ledenjaci su vrlo važni prirodni resursi. To su zapravo zaleđeni rezervoari koji osnažuju izvore vode u suhom i toplijem dijelu godine kad rijeke imaju slabiji tok. Voda iz ledenjaka je stoga esencijalna za održavanje ekosustava, za održavanje izvora pitke vode općenito, te za hidroelektrane. Nestanak ledenjaka u regijama poput Himalaje ili Južne Amerike gdje oni najznačajnije doprinose vodenim tokovima, povećat će intenzitet suša u već sušnom dijelu godine.

Ande među najugroženijima

Zna li se koji su europski ledenjaci trenutno najugroženiji?

- Većina ledenjaka europskih Alpa je trenutno u povlačenju, a neki od njih su se povukli više od kilometra u proteklih 50 godina. Neki od ovih europskih ledenjaka, primjerice u švicarskim Alpama, predstavljaju značajna "pojačanja" za tokove rijeka, iako njihov potpuni nestanak neće imati tako poražavajuće utjecaje za izvore vode kao recimo u južnoameričkim Andama, primjerice u Boliviji. Bez obzira na to, u ekonomskim terminima zasigurno će utjecati na turizam, odnosno recimo na skijališta koja se vezuju za glečere, a koja nemaju posebice obećavajuću budućnost.

Čime se bavite u Vašim novijim istraživanjima na Sveučilistu u Vancouveru?

- Osim što imaju utjecaj na globalnu razinu mora, promjene u ledenjačkoj masi imaju i velike implikacije na regionalnu hidrologiju, posebice na tokove rijeka, te dostupnost vode za potrebe hidroelektrana. Moje trenutno istraživanje na UBC-u je fokusirano na vrlo detaljnu studiju promjena na ledenjacima na zapadu Kanade, gdje se velika infrastrukturna ulaganja u hidroelektrane na području Britanske Kolumbije oslanjaju na stanje vodenih resursa u budućnosti. Trenutno radim na razvoju regionalnog modela koji bi trebao simulirati prošle, sadašnje i buduće promjene na ledenjacima na ovom području.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr