Svećenik čovjekoljubac koji je vodio ratni dnevnik

Plemeniti čovjek, zaljubljenik u hrvatski dom, plodni pisac i književnik, svećenik čovjekoljubac don Ivan je u župi Radovin, istoimenom mjestu u općini Ražanac, služio 11 godina (1997.-2008.) i gradio pomirljive i blage ljudske odnose, s ponosom govore njegovi bliski prijatelji iz Radovina

Don Ivan Kevrić, rođen 1946. godine u Visočanima, nakon što je prije točno šest godina dobio Nagradu za životno djelo Općine Poličnik istu će nagradu dobiti i od Općine Ražanac, u subotu tijekom svečane sjednice Općinskog vijeća u povodu Dana općine i blagdana nebeske zaštitnice Gospe od Ružarija.
Stvaralaštvo seoskog župnika
Rijetke su fizičke osobe kojima je u Republici Hrvatskoj dodijeljena prestižna Nagrada za životno djelo, naročito ne dvije takve nagrade. Vjerojatno jedinstveni slučaj u Lijepoj našoj je dvostruki dobitnik Nagrade za životno djelo don Ivan Kevrić, sa 41 godinom svećenstva.
– Plemeniti čovjek, zaljubljenik u hrvatski dom, plodni pisac i književnik, svećenik čovjekoljubac don Ivan je u župi Radovin, istoimenom mjestu u općini Ražanac, služio 11 godina (1997.-2008.) i gradio pomirljive i blage ljudske odnose, s ponosom govore njegovi bliski prijatelji iz Radovina.
Sklon pisanju, javljao se u “Glasu Koncila”, “Maku”, “Narodu”. Izuzetno je plodonosan autor, u posljednjih deset godina (2002.-2012.), izdao je čak deset knjiga: 2002. godine izdao je monografiju “Visočane”. Godine 2003. izašla je monografija “Radovin” s prikazom povijesti, crkvenih zdanja, etnografije, školstva i folklornih aktivnosti mjesta i župe. Don Ivan se prisjetio djetinjstva, običaja, te narod obogatio zapisom brojnih zaboravljenih i izgubljenih činjenica o Radovinu.
Potom objavljuje “Visočane II”, “Poličnik”, »Majka« (zbirka pjesama) i putopis »Osam dana u Svetoj Zemlji«. Istinske bestselere, kontravezne romane “Don Trpimir”, prvi i drugi dio, izdaje 2009. i 2010. godine. Prije dvije godine objavljuje “O. Josip Milunović – život i djelo”, devetu knjigu u devet godina, “O. Josip Milunović – život i djelo”, koja govori o propovjedniku, misionaru, vrijednom svećeničkom jezuitu kojeg su 15. ožujka 1709. godine iznjedrile Visočane.
– Pitam se često otkud tolika ljubav, polet, energija našem autoru da uz toliki pastoralni rad, obnove, gradnje, stiže istraživati, pisati, stvarati i to zanosno, neumorno?! Uvijek kada se sjetim lika don Ivana Kevrića iskrsne mi slika radišnog čovjeka koji je vrijedan poput mrava ili pčele radilice, rekao je vojni kapelan iz Đakova prof. Dragan Majić u Visočanima na predstavljanju Kevrićeve knjige.
Radosti je malo
Desetu knjigu “Jutarnja Danica”, priče i razmišljanja seoskog župnika, izdao je prošle godine. Svi događaji i likovi su stvarni s imenima kojima ih naziva autor, tako da ova knjiga s 23 priče ima određenu povijesnu vrijednost, ali i uvid u kretanje Kevrića, uvid u ljude s kojima se družio i koje je kao svećenik i župnik sretao.
Don Ivan je sedmi svećenik iz Kevrića. U tri je župe istodobno služio 25 godina, pa i na prvoj crti bojišnice, te je s narodom proživio Domovinski rat i vodio ratni dnevnik. Ima 41 godinu svećeničkog služenja Crkvi i hrvatskom narodu. Zaredio se 1971. godine, u izuzetno teškim vremenima za Crkvu u Hrvata. U poznatom “zadarskom slučaju”, kako ga i danas pamte u crkvenim krugovima, tada je crkvene halje skinulo 20-ak svećenika.
– Kad sam bio dječak, bilo je siromaštvo, ali je bilo veselo. Bilo je više djece, vjenčanja, radosti. Danas ima svega, a radosti je malo, kaže don Ivan.
Do prije dva mjeseca, prije nego je zbog narušenog zdravlja oslobođen službe i odselio u Nadbiskupski dom u Zadru, služio je u rodnim Visočanima. Prva svećenička službovanja bili su mu Povljana, Vlašići i Dinjiška na otoku Pagu, a potom Poličnik, Suhovare, Turnj i Radovin.
– Svećenstvo je veliki dar narodu i najveće blago koje dobri Bog može dati nekoj župi. Gospodine pozovi radnike u svoj vinograd, rekao je nadbiskup Želimir Puljić pošto je citirao rečenicu Sv. Ivana Marije Vianneyja: “Kada bi svećenik shvatio koliko je velik, umro bi, ne od straha, nego od ljubavi. Jer, svećenstvo je ljubav Isusova srca”.

 NITKO KAO DON IVAN

Spomenimo kako su i dosad svećenicima Zadarske nadbiskupije dodijeljivane Nagrade za životno djelo, doduše nikom više od jedanput. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, 112. pastir zadarske Crkve, koji je svoje biskupsko geslo “Ljubiti Crkvu” svojom osobnošću do kraja živio, prije dvije godine dobitnik je nagrade Zadarske županije za životno djelo (postuhumno), kao duhovni i materijalni obnovitelj Zadarske nadbiskupije nakon Domovinskog rata i za velike zasluge u pastoralnom i kulturnom radu.
Od Grada Zadra prošle je godine nagradu dobio mons. dr. Pavao Kero koji je više od 35 godina ravnatelj Stalne izložbe crkvene umjetnosti. Općina Sukošan zasad je jedinu takvu nagradu dodijelila sad predminulom prepozitu Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru mons. Ivanu Zorici (1919.-2001.), za čak dvadeset i devet godina predanog župničkog djelovanja u župi Sukošan, od 1964. do 1993. godine.