Gluščević: Zbog potpune nebrige čitavu 2010. nije bio moguć rad na inventarizaciji

Koncem 2009. godine zbog potpune nebrige stradao je server te rad na inventarizaciji nije bio moguć čitavu 2010. godinu! Podjednako u financijskom kao i u materijalnom smislu s obzirom na to da smo izgubili više od 3.700 podataka prouzročene su strašne štete, kazao je Gluščević

Početak nove kalendarske godine idealno je  vrijeme za reviziju i analizu  one minule, ali i za popisivanje  različitih planova i nauma u  novom ljetu. Tako smo se kroz  razgovor s dr. sc. Smiljanom  Gluščevićem, ravnateljem Arheološkog muzeja Zadar osvrnuli na najznačajnije događaje muzeja u prošloj godini  i najavili neke od planiranih u  ovoj novoj, 2011. godini. Nije  potrebno isticati koliko je nezahvalno prognozirati buduće  događaje, makar i kad govorimo planovima. Konačnu riječ o tome hoće li se i u kojem  razmjeru realizirati svi planovi  Muzeja daje, naravno, nadležno Ministarstvo kulture  koje odobrava tražena sredstva.
Brojna istraživanja  u 2010.
Jedna od osnovnih djelatnosti za čije je provođenje  Muzej zadužen svakako je arheološko istraživanje. Prošle  su godine arheolozi nastavili i  obavili niz istraživanja pomoću sredstava koje odobrava  Ministarstvo kulture, ali i uz  pomoć nekoliko lokalnih samouprava na čijem se području istraživalo.
– Od značajnijih istraživanja  djelatnika Arheološkog muzeja Zadar u protekloj godini  valja izdvojiti istraživanje Radomira Jurića katedrale na  Udbini gdje se provodi i antropološka analiza dr. sc. Marija Šlausa koja pokazuje kako  se ljudski ostaci mogu povezati s Krbavskom bitkom. Radomir Jurić je vodio i istraživanje Caske na mjestu današnje Novalje. Tamo je pronađen sad već poznati grob  nazvan “Mala od Caske” u kojem je uz naušnice i prstenje  nađena i jedna izvanserijska  ogrlica iz 10. stoljeća. I taj je  grob podvrgnut antropološkoj  analizi. Naši su Arheolozi istraživali i Cvijinu Gradinu  gdje je istraživanja vodila Natalija Čondić te na nizu drugih  lokaliteta, kazuje nam ravnatelj Gluščević i nastavlja:
– Osim arheoloških istraživanja radilo se i na geofizičkim istraživanjima kopnenog dijela antičke luke u  Zatonu. Tu smo surađivali s  dr. sc. Brankom Mušićem iz  Slovenije, jednim od najboljih  stručnjaka na širem prostoru  iz tog područja. Primjerice,  nešto smo ranije zahvaljujući  njegovim geofizičkim istraživanjima dobili detaljniji i  kompleksniji pregled gospodarskog kompleksa u Mulinama.
Prije nego li je minulog ljeta  Gluščević postao ravnatelj  Muzeja dugi je niz godina vodio Odjel za podmorsku arheologiju. Arheološka istraživanja našeg podmorja  nastavljena su i u prošloj godini. U dvotjednoj kampanji  pod Gluščevićevim vodstvom  je istraživan brodolom u podmorju Grebena kod Silbe:
– Na mjestu potonuća antičkog broda kojem je sačuvano najviše brodskih rebara od  svih pronađenih antičkih brodoloma na Jadranu, uz amfore  i drvo pronašli smo, što je vrlo  zanimljivo, mnoštvo nepravilnih i pravilnih kamenih blokova koji su sada na analizi  kod dr. sc. Josipe Velić i dr. sc.  Ive Velića s Rudarsko-naftnog  fakulteta u Zagrebu. Osobito  valja naglasiti početak suradnje s Fakultetom strojarstva i  brodogradnje iz Zagreba i  profesorima dr. sc. Slobodanom Kraljem, dr. sc. Zoranom  Kožuhom i njihovim suradnicima. U suradnji s njima  čitavo smo vrijeme istraživanja brodoloma kod Silbe koristili robotiziranu ronilicu  ROV. Osim što smo uz pomoć  ronilice snimali tijek istraživanja koristila nam je i za neka  rekognisciranja kada smo, između ostalog, nabasali na minu.
Bogato izdavaštvo
Djelatnici Muzeja sudjelovali su i u istraživanjima provođenim u sklopu uređenja  Poljane pape Ivana Pavla Drugog. Istraživanje je vodila  Kornelija Appio Giunio, a  pronađeno je pet četvrtastih  cipusa koji su uklopljeni u arhitektonsko rješenje uređenja  Poljane.
– Od aktivnosti u prošloj  godini nikako ne smijemo izostaviti trodimenzionalna skeniranja nekih antičkih i srednjovjekovnih spomenika muzejskog postava koja smo obavili u suradnji s poduzećem  Vektra iz Varaždina i Zlatanom Novakom. Također, trodimenzionalno smo skenirali i  model druge serilije iz Zatona, dodaje Gluščević.
Koncem prošle godine  predstavljen je i novi 23. broj  muzejskog glasila, znanstvenog časopisa Diadora. Na  predstavljanju je bilo kazano  kako su svi članci za idući 24.  broj skupljeni i obrađeni, te  kako se on može očekivati već  u prvim mjesecima 2011. godine.
Arheološki je muzej minule  jeseni organizirao izložbu na  kojoj su pregledno, sažeto i  vrlo zanimljivo predstavljena  istraživanja koja djelatnici  muzeja provode. Izložba je  priređena povodom 178.  obljetnice utemeljenja Arheološkog muzeja Zadar s ciljem, kazao nam je Gluščević,  da se izložbama takvog karaktera svake godine predstavi rad djelatnika Muzeja.
U suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije  Muzej se uključio u trodnevnu  manifestaciju “Zadar more”.  Ove se godine program odvijao u prostorima Muzeja, u  matičnoj zgradi i u crkvi sv.  Donata. Arheolozi su manifestaciju obogatili, uvjerili  smo se, vrlo zanimljivim i posjećenim predavanjima te  izložbom fotografija u sv. Donatu Ive Pervana, poznatog  hrvatskog fotografa. Uz to, organizirali su u suradnji s ronilačkim klubom iz Bibinja  “Sveti Roko” akciju čišćenja  podmorja dijela uvale Jazine.
Tijekom ljeta u Muzeju je  gostovala neobična i po mnogo čemu izvanserijska izložba  “Tajne egipatskih mumija” Arheološkog muzeja iz Zagreba.  O njezinoj atraktivnosti  Gluščević kaže:
– Zahvaljujući intrigantnoj i  za naše prilike neuobičajenoj  temi ove izložbe kao i agresivnoj promidžbi broj je posjetitelja Arheološkog muzeja  Zadar ove godine u odnosu na  lanjsku utrostručen. Naime,  ove godine smo zabilježili oko  19.000 posjetitelja što je unazad desetak godina rekord.
Doznali smo i kako su posljednjih dana prošle godine  završena manja istraživanja u  Novalji. Tamo su nađeni zidovi starokršćanske bazilike i  nekoliko srednjovjekovnih  grobova. Istraživanja je vodila  Timka Alihodžić u suradnji s  Radomirom Jurićem. Najzad,  djeltnici su Muzeja sudjelovali  na saminarima, simpozijima i  znanstvenim skupovima.  Primjerice, sudjelovali su na  skupu Hrvatskog arheološkog  društva održanom u Varaždinu, na simpoziju u Trilju posvećenom 800. godina spomena Trilja u hrvatskom obliku,  na skupu muzealaca Hrvatske  u Sisku, na festivalu dokumentarnog arheološkog filma  u Splitu, a Muzej je posjetio i  burzu arheološkog turizma u  Pestumu u južnoj Italiji.
Novi projekti  u novoj godini
O planovima za predstojeću  2011. godinu ravnatelj  Gluščević nam je kazao:
– U godini pred nama planiramo nekoliko istraživačkih  projekata. Namjeravamo nastaviti istraživanja prapovijesne pećine Kličevice u blizini  Benkovca koja je značajna za  znanja o srednjem paleolitiku  i neandertalcima. Istraživanja  vodi Natalija Čondić u suradnji s dr. Ivorom Karavanićem  s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zatim bi nastavili istraživanja Cvijine gradine kod  Obrovca, te katedrale u Udbini i crkve sv. Jurja u Caskoj.  Također, planiramo istraživati  na lokaciji Boškinčev dvor u  Novalji gdje vjerojatno imamo  ostatke starokršćanske bazilike. Ove godine nisu predviđena istraživanja antičkih  lokaliteta na kopnu već ćemo  se koncentrirati na stručnu  konzervatorsku i preparatorsku obradi nađenog materijala. Osobito moramo raditi  na njegovoj inventarizaciji s  obzirom na činjenicu da je  koncem 2009. godine zbog  potpune nebrige stradao server te rad na inventarizaciji  nije bio moguć čitavu 2010.  godinu! Podjednako u financijskom kao i u materijalnom  smislu s obzirom na to da smo  izgubili više od 3.700 podataka  prouzročene su strašne štete!
Već se duže vrijeme govori o  završetku rada na postavu antičke zbirke muzeja. I tu su,  propustima bivšeg vodstva,  stvari zastale.
– Iako je završetak radova  na antičkoj zbirci bio predviđen za ovu godinu, budući  da sedam mjeseci od trenutka  kada je Ministarstvo kulture  odobrilo sredstva bivši ravnatelj (dr. sc. Dražen Maršić,  op.a.) nije učinio ništa, odnosno nije proveo javnu nabavu dogodilo se to da su ta  sredstva, a radi se o 1.5 milijuna kuna, za Arheološki  muzej Zadar izgubljena! Tako  u ovoj godini nećemo uspjeti  dovršiti antički postav, objašnjava Gluščević.
U ovoj se godini planira s  nastavljanjem istraživanja nekih podmorskih lokaliteta. Istraživat će se antička luka u  Zatonu gdje se planira suradnja s Nautical Archeological  Society iz Portsmoutha. U  sklopu toga se planira tečaj o  metodologiji rada u podmorskoj arheologiji. Značajan događaj za Arheološki muzej  Zadar u 2011. godini bit će  međunarodni kongres o podvodnoj arheologiji IKUWA 4.  U Zadar će tim povodom doći  300 do 400 ljudi koji se s  različitih aspekata bave podmorskom arheologijom. Kongres će se održavati od 28.  rujna do 2. listopada 2011.  godine. Arheološki muzej za  tu prigodu namjerava organizirati veliku izložbu o antičkoj luci u Zatonu, a uz  izložbu planira tiskati prateću  publikaciju.
– Predstoji nam konzervacija statue cara Augusta i dodatno statičko ispitivanje cijele zgrade. U siječnju će se  održati manifestacija “Noć  muzeja”, a u svibnu međunarodni dan muzeja. Nastavit će  se praksa izložbi povodom  našeg rođendana o proteklim  istraživanjima naših djelatnika. Također, tražili smo novac  i za 25. broj časopisa Diadora.  Radimo na cijeloj jednoj novoj liniji suvenira, a želja nam  je različitim događanjima  obogatiti program u crkvi sv.  Donata, te tamo postaviti jednu manju stalnu izložbu. Problem sa prostorima Muzeja  ostaje i dalje. Neadekvatni su i  problematični dijelovi lapidarij muzeja, dio uz samostan sv.  Marije, prostori u sklopu samostana sv. Nikole. U tom  kontekstu valja opet aktualizirati staru težnju i potrebu  za novom zgradom. To sam u  razgovoru izložio gradonačelniku Zvonimiru Vrančiću, te  bivšem i novom  mninistru kulture.

Natpis na Muzeju

Prolazeći pokraj Muzeja primjetili smo još jedan novitet napravljen u  prošloj godini. Naime, kako i doliči nakon 40 godina na Muzej je postavljen  natpis.
– Da, nakon 40 godina postavili smo natpis. Sada domaći ljudi koji to nisu  znali, kao i slučajni namjernici mogu odmah dokučiti koja je ustanova pred  njima, pomalo sarkastično dodaje Gluščević.