Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

Biograd, Obrovac i Benkovac bez logopeda, a u zadarskoj bolnici samo dva!

03.02.2017. 23:00
Biograd, Obrovac i Benkovac bez logopeda, a u zadarskoj bolnici samo dva!


Sve je više djece s poteškoćama u komunikaciji, govoru, čitanju i pisanju, a Hrvatska se već godinama suočava s nedostatkom logopeda. Moglo bi se reći, u Zadarskoj županiji logopeda “ni za lijek”, da ne spominjemo Benkovac, Biograd i Obrovac gdje ih nema uopće.
Konkretno, u Zadru, u Općoj bolnici rade tek dva logopeda koja su nedovoljna za toliki broj djece, budući da jedinoj bolnici gravitira stanovništvo iz cijele županije. Osim dvoje logopeda u OB, u Zadru je još troje njih zaposleno po osnovnim školama, u OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ Smiljevac i OŠ Krune Krstića te jedan logoped u DV Radost. Oni naime, besplatno rade sa školskom djecom, onom koja pohađaju spomenute škole te navedeni vrtić. Svi ostali na besplatne tretmane mogu ići jedino u Opću bolnicu gdje su zbog velikih potreba, a manjka stručnjaka, liste čekanja višemjesečne.
Također, u Kabinetu za ranu intervenciju u sklopu Caritasa Zadarske nadbiskupije zaposlena je jedna djelatnica no tamo se prvenstveno baziraju na rad s djecom s poteškoćama u govoru od rođenja do treće godine.
45 minuta za 150 kuna
Na Zavodu za zapošljavanje ne pamte kada su imali nezaposlene logopede, oni se zapošljavaju i prije negoli završe redovno školovanje.
Stoga su roditelji primorani djecu odvoditi kod logopeda privatno i plaćati 45 minuta tretmana od 150 do 170 kuna. A djeca, ovisno o poteškoćama i potrebama nekad tjedno odlaze kod logopeda dva do tri puta i tako nekoliko mjeseci, ponekad i dulje.
Tamara Cicilijani, logopedica prethodno je radila u Kabinetu za ranu intervenciju, a sada je zajedno s kolegicom otišla u privatnike. Ističe kako je zamjetan nedostatak logopeda u Zadru i ostatku županije, a nekolicina njih koji i rade u Zadru prebukirani su jer djeca iz svih dijelova županije većinom ovdje dolaze na tretmane.
– Osobno radim s djecom predškolske i rane školske dobi, prvi i drugi razred. Najviše mi dolaze djeca s poteškoćama u čitanju i pisanju, poteškoćama u komunikaciji, usporenom razvoju govora, nabrojila je Cicilijani.
Nedostatak logopeda problem je koji se treba riješiti na državnoj razini, a prvi korak je povećanje upisnih kvota na jedinom fakultetu za logopediju u Hrvatskoj, onom u Zagrebu. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu u ovoj akademskoj godini upisat će 50 studenata za preddiplomski studij logopedije. A interes je velik pa se nerjetko prijavi i do 10 puta više zainteresiranih. Budući da je riječ o izuzetno deficitarnom zanimanju, pojavila se inicijativa kako bi se studij logopedije mogao oformiti i u Rijeci. Grad Zadar stipendira deficitarna zanimanja s 900 kuna mjesečno, među ostalim, i studente logopedije.
Antonela Puharić Burčul, logopetkinja u OŠ Šimuna Kožičića Benje, napominje kako bi dječji vrtići trebali imati logopede, no nažalost, nemaju ih svi.
– Privatni vrtići zasada nemaju logopeda, već mobilni tim od jednog psihologa i dva pedagoga. Rana intervencija je ključna jer se u ranoj, vrtićkoj dobi već mogu primijetiti i prepoznati određene poteškoće te se može krenuti s tretmanima, kazala je Puharić Burčul.
Velike potrebe
Kada je riječ o osnovnim školama, dodaje, kako su OŠ Petar Preradović, OŠ Stanovi i OŠ Brtula Kašića zatražile jednog logopeda koji bi radio s učenicima triju škola, ali im zapošljavanje nije odboreno od starne resornog ministarstva. U Gradu Zadru voljni su uskočiti i pripomoći sa zapošljavanjem dok u Ministarstvu ne odluče suprotno jer su potrebe očigledne.
– Dva logopeda u Općoj bolnici nedostatana su za Zadar i cijelu županiju. Roditelji su prisiljeni djeci plaćati privatne tretmane, posebice ako je riječ o učenicima koji imaju poteškoće u čitanju i pisanju. A cijene tretmana kreću se od 150 do 200 kuna za školski sat, napomenula je Puharić Burčul koja je u više navrata u ime Udruge loogopeda Zadar, ističe, u više navrata upozoravala na ovaj velik problem.
– Škole imaju sve veće potrebe za logopedima. Problemi s kojima se suočavaju osnovnoškolci su disleksija, disgrafija, poremećaji problema pažnje, poremećaji u izgovoru, mucanje, nabrojila je logopetkinja.
Uvjerena je i kako dostupnost visoke tehnologije djeci utječe na određene poteškoće u komunikaciji. Prvenstveno je tu istaknula poremećaje pažnje za koje smatra da su povezani s pretjeranim korištenjem laptopa, smartphona, tableta i gledanja televizije.
– Primjećujemo i kako ima sve veći broj djece s problemima motorike, verbalnog izražavanja, imaju manje bogat rječnik. Stoga je pokrenuta akcija “Čitaj mi”. Naime, dosta roditelja kao da je izgubilo običaj čitanja i pričanja priča djeci, knjiga je pala u drugi plan, zamijenjena je tehnologijom. Živa riječ u roditeljskom krilu više nije prisutna pa treba naglasiti važnost čitanja priča djeci i koliko ih to može obogatiti, primjetila je Puharić Burčul.
Podaci na razini države pokazuju kako na pola milijuna učenika, u cijeloj Hrvatskoj radi tek 165 logopeda, a potrebe rastu. Procjenjuje se kako svako treće dijete u vrtiću treba pomoć logopeda. Vrtićka dob upravo je i prijelomna jer se velik broj poteškoća u komunikaciji, disleksija, disgrafija, mucanje mogu uspješno savladati ukoliko dijete na vrijeme dobije pomoć logopeda, odnosno ukoliko se u predškolskoj dobi problemi prepoznaju i krenu rješavati na vrijeme, samo to još treba prepoznati i tržište rada.