Već zabilježeni ubodi krpelja

Radi se o najobičnijoj pinceti kojom bi se trebalo uhvatiti krpelja po sredini te ga lagano povlačiti tamo-ovamo i on će se odstraniti. Ako se napravi nagli trzaj onda će krpelj ostati ukopan u koži, upozorava dr. Dželalija

S toplijim danima raste i broj krpelja u prirodi, a kako doznajemo od voditelja Zaraznog odjela Opće bolnice Zadar dr. Borisa Dželalije ove godine već su zabilježeni slučajevi uboda ovog nametnika. Prvi slučajevi počeli su prije mjesec dana, a u bolnicu najčešće dolaze osobe s neuspješnim pokušajem odstranjivanja krpelja nakon čega im se nakon nekoliko dana povećavaju limfni čvorovi, kazuje Dželalija, dodajući da se onda ostaci krpelja uklanjaju na kirurgiji malim rezom kože. Istaknuo je zato važnost pravilnog skidanja krpelja pincetom.
– Radi se o najobičnijoj pinceti kojom bi se trebalo uhvatiti krpelja po sredini te ga lagano povlačiti tamo-amo i on će se odstraniti. Ako se napravi nagli trzaj, onda će krpelj ostati ukopan u koži, a nemojte ga ni vrtjeti u smjeru kazaljke na satu, upozorava Dželalija.
Što se tiče pak prevencije, jako je bitan odabir odgovarajuće odjeće. One osobe koje odlaze u prirodu na izlet trebaju se prisjetiti da ne nose robu na koju se krpelj može lijepiti.
– Krpelj ne skače i ako je netko u trenirci s koje će kliznuti on se neće uhvatiti na tu robu. Normalno, na vunenoj robi će se uhvatiti, a da bi s odjeće prešao na kožu, krpelju treba vrijeme od dvadesetak i više sati, pojašnjava. Osoba koja je bila na izletu nakon što se navečer vrati kući trebala bi zato skinuti tu robu i pregledati kosmate dijelove tijela, poput pazušne jame i vlasišta, da se krpelj tu nije ukopao. No, krpelju i tu opet treba vremena da bi koristio ljudsku krv kao svoj obrok, kazuje Dželalija.
Inače, za krpelje koji obitavaju na zadarskom području karakteristična je samo jedna bolest – mediteranska pjegava groznica koja se javlja pet do sedam dana otkako se krpelj zalijepio ili prihvatio na ljudsko tijelo. Očituje se glavoboljom, visokom temperaturom i pojavom osipa.
– Ta bolest je u biti dobroćudna, iako nezgodna jer se boluje od pet do sedam dana. No, u pravilu ne ostavlja nikakve posljedice, kazuje Dželalija, dodajući da, na sreću, druge opasnije bolesti krpelji sa zadarskog područja ne prenose. A to su krpeljni meningoencefalitis i tzv. lajmska bolest koja može zahvatiti ljudske zglobove, kožu, središnji živčani sustav i bolest srca, obje karakteristične za kontinentalnu Hrvatsku i to područje Čakovca, Varaždina te zagrebačku okolicu.