Popisuje se imovina Gortana za prodaju

Na Trgovačkom sudu u Zadru 18. siječnja će se održati izvještajno ročište kojim započinje stečaj nekoć moćne građevinske tvrtke Gortan-Zadar d.o.o. Stečajna upraviteljica Iva Petanjek pripremila je izvješće o tijeku stečajnog postupka, stanju stečajne mase, gospodarskom položaju i prijedlozima za daljnji tijek postupka suda koji ukratko znači da za ovu tvrtku nema spasa te da će se njezine nekretnine i pokretnine rasprodati na javnoj dražbi kako bi se namirili vjerovnici kojima je Gortan-Zadar dužan oko 192 milijuna kuna.
– Analizom imovine i obveza te samog gospodarskog položaja stečajnog dužnika, zaključujem da ovaj stečajni dužnik nema započetih i nedovršenih poslova, a niti pretpostavki za izradu bilo kakvog stečajnog plana u tijeku postupka. Dužnik ima izuzetno značajnu imovinu, prvenstveno u nekretninama koje će se prodavati u stečajnom postupku, ukoliko nad njima nisu pokrenuti ovršni postupci. U daljnjem tijeku stečajnog postupka stečajni upravitelj će po ovlaštenim sudskim vještacima izvršiti procjenu imovine stečajnog dužnika – nekretnina i pokretnina, stoji u zaključku stečajne upraviteljice Petanjek koja, s obzirom na stanje u tvrtki Gortan-Zadar predlaže da skupština vjerovnika prihvati njezino izvješće i da joj suglasnost da angažira vještake koji će procijeniti vrijednost imovine i visinu potraživanja radnika kako bi se stečajni postupak mogao što prije provesti.
U iscrpnom izvješću koje je stečajna upraviteljica iz Zagreba dostavila zadarskom Trgovačkom sudu stoji kako je tvrtka Gortan-Zadar, specijalizirana za građevinske poslove, zbog globalne krize u gospodarstvu upala u probleme koncem 2009. godine.
– Tako je tvrtka koja je prije krizne 2008. godine zapošljavala 180 radnika, 2012. godinu završila s pet zaposlenih i neto gubitkom od 11,7 milijuna kuna. Krajem 2010. godine iz tvrtke je izdvojen dio građevinske operative s oko 120 zaposlenih te je djelatnost uslužne gradnje izdvojena u novo društvo Gortan građenje d.o.o.. Stečajni dužnik se nakon izdvajanja građevinske operative trebao usmjeriti na nove građevinske projekte kao investitor, no nije uspio pokrenuti nove građevinske projekte, a niti prodati zalihe s postojećeg dovršenog projekta na lokaciji bivše Tekstilne industrije Zadar, pa mu je tako na zalihi ostalo preko 8.000 m2 neprodanih nekretnina, od čega je 50 posto otpadalo na zalihe poslovnih prostora, a 50 posto na poslovne jedinice, navodi Petanjek te nadalje pojašnjava da je na poslovanje Gortana bitno utjecao odnos s najvećim vjerovnikom OTP bankom d.d. koja je imala upisano razlučno pravo na većini nekretnina tvrtke. U tim uvjetima tvrtka nije OTP-u mogla vraćati kredit, prodaja nekretnina je bila otežana, a novo zaduženje kod drugih banaka nemoguće upravo zbog zabilježbe OTP-a. Kao otegotnu okolnost, Petanjek navodi i spor vezan uz nadzor Financijske policije gdje je Ministarstvo financija izdalo Rješenje s negativnom efektom od 10,4 milijuna kuna u isto vrijeme dok je Gortan pokrenuo spor prema Gradu Zadru od kojeg potražuje preko 82 milijuna kuna.
– Nemogućnost povrata kredita OTP banci d.d. te opterećenje u odnosu na Ministarstvo financija i Grad Zadar doveli su do smanjene likvidnosti i insolventnosti društva. Gortan je 31. svibnja 2013. godine donio prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe koji je i prihvaćen 18. rujna 2013. godine, no taj je postupak prekinut zbog ovrhe OTP banke nad nekretninama na lokaciji TIZ, a propast tvrtke zapečaćena je Fininim zahtjevom za pokretanje stečaja zbog višemjesečne blokade računa tvrtke. Kako je i stečajna upraviteljica nakon uvida u poslovne knjige tvrtke zaključila da za Gortan-Zadar nema spasa, Trgovački je sud otvorio stečaj nad ovom poznatom zadarskom tvrtkom.