Premalo prostora i učitelja

Reforma osnovnoškolskog obrazovanja bolna je točka na kojoj se sa svakom novom garniturom na vlasti lome koplja. Prošle godine u ovo doba upravo je tema reforme pokrenula desetke tisuća ljudi koji su se okupili na zagrebačkom glavnom trgu i ustali u podršku Borisu Jokiću i njegovoj reformi. Međutim, Borisa Jokića ove godine više nema. Na njegovo mjesto kao voditeljica kurikularne reforme zaposlena je Jasminka Buljan Culej, viša stručna savjetnica zaposlena u Ministarstvu obrazovanja pod ingerencijom ministra Pave Barišića. Naime Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican, odabralo je Buljan Culej između jedanaest kandidata.
Uz njeno imenovanje ponovno su se počele povlačiti teze o provedbi obrazovne reforme koja bi uključila i devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Međutim, Vican je kratko za medije rekla da Povjerenstvo još uvijek nije raspravljalo na tu temu.
O ovoj temi smo razgovarali s nekoliko zadarskih ravnatelja te smo ih pitali za njihovo mišljenje je li ovakav način rada uopće moguć, s obzirom na potkapacitiranost škola kadrom te prostorom. Naime, za novu generaciju učenika u školama potrebno je dodatnog mjesta, ali i nastavnika, što opet povlači i financijska sredstva, tako da je pitanje koliko je u sadašnjim uvjetima ovakva reforma izvediva.

Puno prijedloga i lutanja
– Već nekoliko godina raspravlja se o uvođenju devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja, ali mi smo još uvijek na početku. Mnoge razvijene države u susjedstvu davno su počele s devetogodišnjim obrazovanjem. Ideja je dobra, ali nažalost u ovim trenucima nije ostvariva, poglavito ne u školama s velikim brojem učenika i radom u tri smjene kao što je upravo i Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje, rekao nam je Marko Marin, ravnatelj OŠ Šimuna Kožičića Benje.
Marin je istaknuo i kako mu nije jasno tko bi u takvom sustavu predavao. Pita se hoće li to biti učitelji razredne nastave, tko u četvrtom i petom razredu, jesu li to učitelji razredne i predmetne nastave odnosno u sedmom, osmom i devetom samo učitelji predmetne nastave.
– Puno prijedloga, a mi još uvijek lutamo! Uistinu na ovaj način bi se i učenici rasteretili, ali bi se, isto tako, i mnogim školama stvorili veliki problemi, misleći prvenstveno na broj učenika i prostorne kapacitete, vjerujem da bi kudikamo bilo lakše isto provesti u manjim školama s manjim brojem učenika, kazao je Marin, dodavši kako je i ministar prosvjete nedavno izjavio da sigurno u naredne dvije godine neće doći do uvođenja devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja.
Markica Marko Perić, ravnatelj Osnovne škole Stanovi rekao nam je kako je teško ravnateljima, ali i učiteljima odgovoriti na ovakva pitanja.
– U teoriji – mogu se predložiti predivne stvari i ideje, ali praksa nas uvijek demantira. Prvo, limitirani smo školskim prostorom. Drugo, povećanje razreda u osnovnim školama iziskuje i dodatni broj učitelja; samim tim i dodatna novčana potraživanja zbog povećanja satnice, istaknuo je Perić glavne probleme s kojima bi se susreli. Dodao je kako bi bilo najbolje (ako već netko hoće devet razreda) da se nulti i prvi razred realiziraju u vrtićima. Ionako, pojašnjava, većina djece u prvi razred dođe s potrebnim znanjem i sposobnostima. Znaju čitati i pisati zahvaljujući roditeljima, televiziji ili internetu.
– Tete u vrtićima imaju visoku stručnu spremu, te pet godina uče kako čuvati djecu, pa bi mogle jednu godinu posvetiti klasičnom obrazovanju. Sljedeći korak bi bio da se osmi razred prebaci u srednje škole tako da osnovna škola traje sedam razreda! Mi bismo imali više prostora, više izvanučioničke nastave, više eksperimenata, više nastave u prirodi. Mogli bismo se više posvetiti usmjerenju nadarenih učenika, kao i pomoći učenicima s posebnim potrebama. Imali bismo više prostora i za produženi boravak, dodao je novu ideju Perić. Istaknuo je da bi na ovaj način škola bila uistinu osnovna, temeljna, elementarna, fundamentalna škola koja bi dijete do 13 godine pripremila za sve životne izazove.
– Dakle, vrtićima dajmo dva razreda, nama u osnovnoj sedam, srednje škole mogu po potrebi, a fakultet neka upiše onaj koga zanima ili ima novca, zaključio je Markica Marko Perić, ravnatelj OŠ Stanovi.

Više kreativne nastave
Ivan Čular, ravnatelj Osnovne škole Šime Budinića također je podijelio svoja razmišljanja o ovoj temi te je rekao kako je očito da se reforma školstva godinama, pa čak i desetljećima, odgađa zbog neusklađenosti političkih stavova i dobrim dijelom nedovoljnih resursa kako onih financijskih i materijalnih, tako i onih u ljudskim potencijalima.
– Stalne najave o uvođenju promjena u školskom sustavu zbunjuju djecu i roditelje, a djelatnici u školama kao da su u nevjerici, naviknuti na činjenicu da velike najave promjena obično zahtijevaju vrijeme koje oni, pritisnuti radnim obvezama, nemaju kad čekati. Umjesto da škole budu nositelji promjena na bolje, i dalje smo prisiljeni pasivno čekati da ih netko drugi implementira u naše temelje. Stječe se dojam da mi kao društvo još nismo dovoljno sazreli da pratimo moderne trendove u svijetu kad je u pitanju obrazovni sustav, kazao je Čular.
Istaknuo je kako oni iz perspektive osnovnoškolskog obrazovanja i izravnog rada s učenicima ne mogu sa sigurnošću zaključiti koje bi promjene bile najučinkovitije za školski sustav u cjelini.
– Promišljamo i zaključujemo na osnovi pozitivnih trendova u svijetu, na osnovi međunarodnih ispitivanja i testova znanja, postignuća općenito te na temelju rezultata eksperimentalnih programa, pa je tako i uvođenje devetogodišnje osnovne škole za sve nas nepoznanica. Ipak, složit ćemo se gotovo svi da će povećanjem trajanja osnovne škole s osam na devet godina najveću korist imat učenici, što i jest, ili barem bi trebala biti, središnja vodilja svake promjene u obrazovanju. Uvođenje devetogodišnje osnovne škole značilo bi zasigurno i rasterećenje učenika s obveznim programima, time bi se omogućilo učenicima više izbornih predmeta i sadržaja. Pripomoglo bi to u ostvarivanju veće autonomije škola, a značilo bi to i više kreativne nastave i više povezanosti gradiva i predmeta s projekcijom budućeg školovanja, pojasnio je Čular.
Dodao je kako naviknuti na velike ideje, ali i njihovu malu realizaciju, kao i učestalo donošenje novih odluka, strategija, obrazovnih standarda, kurikuluma, strateških i kvalifikacijskih okvira, reformi i ne provođenje istih, ne ostavlja pozitivnu sliku o uređenosti modernog društva u čijem je središtu stvaranje društva znanja kojem svi težimo. Čular je istaknuo i kako je školstvo i obrazovanje općenito na marginama društva, a ostaje jedino nada da će preporuke Europske unije o potrebi uvođenja reformi u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske pokrenuti mnoge stvari na bolje.