17 °C
Online izdanje
Srijeda, 24.svibnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Prilozi » Magazin
RSS feed
Današnji broj
Magazin
Povratak
Srdeli, inćunu, lokardi i papalini vratiti renome kakav zaslužuju
Piše: Luka Perić
Foto: Adam VIDAS

Iako sitna plava riba ima pozitivan imidž na domaćem tržištu i većina ispitanika povezuje njenu konzumaciju s pozitivnim učincima na krvožilni sustav i vitalnost ljudi, potrošnja sitne plave ribe na domaćem tržištu je jako mala. Razlozi se kriju u nepostojanju navike potrošnje sitne plave ribe, posebice mlađih osoba i osoba iz kontinentalne Hrvatske; poteškoće s čišćenjem i pripremom srdele te poteškoće s kostima, ističe se u zaključku studije "Mogućnosti povećanja potrošnje sitne plave ribe na domaćem tržištu", koju je za Zadarsku županiju izradila tvrtka Agrarno savjetovanje d.o.o.

Zadarska županija kroz različite aktivnosti potiče konkurentnost lokalnih ribara, a jedan od ciljeva za naredno razdoblje je povećanje humane potrošnje sitne plave ribe na hrvatskom tržištu, kako bi se povećala njena prodajna cijena i vrijednost ulova. Jedan od prvih koraka bila je navedena studija, u čijoj su izradi sudjelovali prof. dr. sc. Damir Kovačić, doc. dr. sc. Marina Tomić mag. ing. agr., te Jakov Kolega, dipl. ing. Rezultati istraživanja dali su informativnu podlogu za kreiranje edukacijskih i promotivnih aktivnosti kojima je cilj poticanje potrošnje sitne plave ribe na domaćem tržištu.

Sitna plava riba, pod kojom se u ovom istraživanju podrazumijevaju srdela, inćun, lokarda i papalina, neosporno je jedna od nutritivno najvrjednijih prehrambenih proizvoda. Usprkos velikoj domaćoj proizvodnji, odnosno ulovu, koji se posljednjih godina procjenjuje na oko 70 tisuća tona godišnje, potrošnja sitne plave ribe u Hrvatskoj je razmjerno mala.

Statistički podaci o potrošnji sitne plave ribe ne postoje, te je moguće dati tek vrlo grube procjene. Ukupna potrošnja ribe i morskih plodova u Hrvatskoj se procjenjuje na oko 10 kg po stanovniku godišnje, od čega oko 8 kg otpada na morsku i slatkovodnu ribu. Sitna plava riba sudjeluje u ukupnoj potrošnji ribe s 40 - 50%, pa je njenu potrošnju moguće procijeniti između 3,5 i 4 kg po stanovniku godišnje, odnosno ukupno između 15 i 17 tisuća tona godišnje. Pri tome je potrošnja u primorskoj Hrvatskoj puno veća nego u kontinentalnom dijelu zemlje.

Većina sitne plave ribe ulovljene u Hrvatskoj, prvenstveno srdele, završava kao hrana za tunu po vrlo niskoj cijeni. Cijenu sitne plave ribe je moguće povećati povećanjem humane potrošnje. To bi otvorilo prostor za smanjivanje ribolovnog napora uz isti ili veći dohodak ribara, a s druge strane pozitivno utjecalo na zdravlje stanovništva.

U zaključku studije istraživači navode kako je potrošnju sitne plave ribe moguće povećati kroz poticanje potrošnje sitne plave ribe s naglaskom na zdravstvene koristi za organizam kroz promotivne i edukativne aktivnosti; uvođenje potrošnje sitne plave ribe u vrtiće i škole radi stvaranja navike potrošnje u ranoj životnoj dobi; proširenje postojeće ponude sitne plave ribe s filetiranom ribom, te stvaranje ugostiteljskog lanca specijaliziranog za ponudu sitne plave ribe. U Hrvatskoj nekoliko tvrtki proizvodi vrlo kvalitetnu duboku smrznutu i filetiranu sitnu plavu ribu, posebice srdelu koja se izvozi na tuđa tržišta. Trebalo bi osmisliti gospodarske mjere kojima će se poticati domaće gospodarske subjekte da file srdele plasiraju i na domaće tržište.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr