Nejestiva limunova korica često završi u kolačima?!

Kontrola ispravnosti hrane još uvijek nije odgovarajuća. Puno se toga radi na povjerenje jer jednostavno nemamo dovoljno inspektora. Na granicu dođe deset šlepera na jednog inspektora, kako da on sve sam prekontrolira? Bolje je stanje od kada imamo HASAP, a bit će još bolje kad uđemo u Europsku uniju, kazao je Zoran Knežević iz Zadarskog potrošača
Ovih je dana odjeknula vijest da se u prodavaonicama Konzuma i Interspara prodaju španjolski limuni s otrovnom korom. Dok dežurni paničari, ali i većina građana, reagiraju zgražanjem, drugi im se čude i govore da to zapravo nije ništa novo. Kako kaže Zoran Knežević, predsjednik Nadzornog odbora udruge Zadarski potrošač, pohvalno je što na deklaraciji piše da kora nije jestiva, s obzirom da su i deklaracije često nepotpune i neispravne.
Škabrnja i Španjolska
Također, thiabendazol i imazalil, pesticidi protiv gljivičnih bolesti u skladištima, koji su navedeni na spornim limunima iz Konzuma, nisu opasni u “maksimalnoj dopuštenoj količini” (MDK), najvišoj zakonski dopuštenoj razini ostatka pesticida u hrani ili na hrani. No, da bi se saznala količina MDK, potrebna je laboratorijska analiza.
Kako bi bili sigurni, građane se upozorava da korice limuna i naranči koje su tretirane pesticidima, a uglavnom jesu, ne stavljaju, primjerice, u sokovnik jer će se pesticidi iz kore pomiješati sa sokom.
Na limunima koji se prodaju u zadarskom Intersparu stoji deklaracija na kojoj s jedne strane piše ZKM d.o.o. Škabrnja. Iako su se građani, koji sve više žele “kupovati hrvatsko”, ponadali da je limun iz Škabrnje, samo boljim pogledom na drugu stranu mogli su vidjeti da je zemlja podrijetla Španjolska, a navedena škabrnjska tvrtka tek uvoznik. Osim toga, piše da kora nije za jelo.
Upravo zato Knežević upozorava potrošače da pri kupnji paze, a ono što im je sumnjivo da i ne kupuju. Bio mesnati dio limuna s otrovnom korom zdrav ili ne, bila ova “afera” nešto uobičajeno ili je veliki šok, “slučaj limun” po tko zna koji put otvara pitanje podrijetla i ispravnosti hrane koju kupujemo.
Posebno je zanimljivo stanje na tržnicama gdje prodavači najčešće tvrde da je sve domaće, nešpricano…
Nedovoljno inspektora
– Uvijek viču da je sve domaće, da sami uzgajaju to što prodaju, a često ni sami ne znaju odakle to voće i povrće dolazi. I oni na tržnicama bi po zakonu trebali imati deklaracije. No i to često ne tješi jer svagdje ima trgovaca koji varaju i na deklaracijama samo da zarade, rekao je Knežević, predsjednik Nadzornog odbora udruge Zadarski potrošač.
Iako se provodi stalni nadzor proizvoda na tržištu, od kontrole pri uvozu na graničnom prijelazu do robe u trgovinama, Knežević kaže da kontrola ispravnosti hrane još uvijek nije odgovarajuća.
– Puno se toga radi na povjerenje jer jednostavno nemamo dovoljno inspektora. Na granicu dođe deset šlepera na jednog inspektora, kako da on sve sam prekontrolira? Bolje je stanje od kada imamo HASAP, a bit će još bolje kad uđemo u Europsku uniju, gdje je kontrola kvalitete i ispravnosti hrane puno stroža, kazao je.
Navodno se u Hrvatsku uvozi gotovo 60 posto limuna. Limun se najviše uvozi iz Maroka, Italije i Španjolske, iako bi se u slučaju većeg uzgoja, samo na Hvaru ili Visu, moglo proizvesti dovoljno limuna za domaće potrebe.
No limun je samo kap u moru – jedemo banane iz Brazila, krumpir iz Egipta i sir iz Letonije, dok domaći poljoprivrednici prosvjeduju…
 

Udruga dalmatinskih ekoloških proizvođača

U okviru projekta očuvanja bioraznolikosti putem održivog razvoja dalmatinske obale COAST, UNDP je inicirao osnivanje Udruge ekoloških proizvođača Dalmacije koja bi okupljala ekološke proizvođače hrane s područja četiri dalmatinske županije među kojima je i Zadarska.
Zoran Knežević iz udruge Zadarski potrošač ističe da će i zadarska udruga za zaštitu potrošača uspostaviti suradnju u osnivanju nove udruge koja bi, svakako, štitila interese konzumenata hrane s obzirom da bi popularizirala ekološku proizvodnju.
– Takva bi organizacija okupljala ekološke proizvođače, educirala ih o novim tehnologijama, pomagala u administrativnim postupcima, kao što je dobivanje certifikata o ekološkoj proizvodnji, pripremila za ulazak u Europsku uniju i slično, kazao je Knežević.