I zadarski mališani učit će kako se rade “lančeki” i “rože”

Gradska straža Narodnog muzeja Zadar posljednja dva dana mjesto je širenja samoborske blagdanske tradicije i to u vidu radionice samoborskog božićnog kinča. Naime, radi se karakterističnom samoborskom ukrasu od krep papira kojim se ukrašavalo svašta, od božikovine pa do božićnih kolača. Prema pisanim izvorima božićno ukrašavanje kuća nakitom od višebojnog krep papira (posebno crvenog) poznato je u Samoboru i samoborskoj okolici od kraja 19. stoljeća pod nazivom božićni kinč. Karakteristični oblici su “lančeki” i “rože” s kojima se kite grane božikovine i stavljaju poviše kuta iznad stola ili se njima ukrašava bor, tzv. “kristbaum”. Božićni kolač, tzv. pogača, kuglof, ukrašava se “letnicom”, cvjetnom kiticom od krep papira koja treba osigurati plodnost, zdravlje i blagostanje.
– Grane božikovine bi muškarci donijeli popodne na Badnjak, zabili ih na kućne grede iznad stola koje bi potom žene ukrasili s tzv. “lančekima” od krep papira u raznim bojama, zatim “rožama” i lampionima. Najvažnija je bila crvena boja koja je uvijek morala biti prisutna jer je to boja krvi, boja života, a u narodnim običajima ona ima ulogu zazivanja zdravlja ukućana, rodnosti stoke te da oranice i vinogradi dobro uspijevaju, što je bilo jako važno jer su ljudi živjeli od poljoprivrede, pojasnila je mr. Lela Roćenović, viša kustosica Samoborskog muzeja te voditeljica radionice.
Dodajmo i to kako su u jučerašnjoj radionici sudjelovale djelatnice vrtića Radost, njih sedamanest, koje su učile izradu ukrasa za božikovinu te koje će svoja znanja prenijeti mlađim naraštajima. S druge strane, suradnja između zadarskog i samoborskog muzeja aktivna je tijekom cijele godine pa će tako Narodni muzej Zadar u Samoboru gostovati s drugom tradicijskom radionicom kada će u razdoblju oko Uskrsa Zadrani pokazati Samoborčanima kako se plete tzv. palma.