Kao konzervatora, veseli me vidjeti skele na spomenicima

Treće po redu predavanje u organizaciji Odjela, a povodom obilježavanja 60 godina od osnutka studija povijesti umjetnosti u Zadru, u četvrtak navečer u Kneževoj palači održao je prof. dr. Pavuša Vežić. Predavanje pod nazivom “Kontinuitet kultnog mjesta” trajalo je više od dva sata, a kroz to vrijeme prof. Vežić proveo nas je kroz nekoliko glavnih svjetskih i brojne domaće primjere kultnih mjesta na kojima su se kroz povijest civilizacije izmjenjivale građevine i njihove svrhe.
Zahvati nakon Domovinskog rata
Odmah na početku Vežić je uputio svojevrsnu zahvalu prof. Jasenki Vežić, svojoj supruzi, istaknuvši kako je ona u njegovom radu najveća kritičarka. Istaknuo je i kako je pripremanje ovog predavanja bio velik i obiman posao i kako je u konačnici obradio polovicu primjera u nacionalnoj povijesti umjetnosti te kako bi ih sve trebalo objediniti u jedno izdanje, odnosno knjigu.
Za veliku većinu lokaliteta Vežić je na predavanju koristio svoje fotografije, a sve je započelo primjerom atenske Akropole i fotografijom pogleda na Akropolu s Agore.
U Partenonu je, naime, u 5. stoljeću sazidana crkva, bazilika posvećena sv. Sofiji, da bi kasnije, za vrijeme otomanske okupacije, bila pretvorena u mošeju i imala minaret. Na samoj Agori, sličan je put prošao i jedan od najočuvanijih hramova, Hefestov hram, u kojem je bila crkva sv. Jurja.
Prilikom prikaza fotografije hrama Antonina i Faustine koji je u vrijeme fotografiranja bio u skelama, Vežić je rekao:
– Skele mi ne smetaju, dapače, smatram ih svojim prijateljima. Skele su svjedočanstvo toga da sredina, u kojoj se nalaze, spomenicima posvećuje pažnju, njeguje ih i uređuju i to me kao konzervatora veseli.
Sljedeće predavanje o – Gnaliću
Prešao je potom Vežić na domaće primjere kultnih mjesta i kroz predavanje nas proveo priobalnim dijelom Hrvatske, sve je završilo Zadrom i okolicom. Prisjetio se mnogih konzervatorskih zahvata koje je vodio ili u njima sudjelovao, a mnogi od njih bile su sakralne građevine porušene u Domovinskom ratu.
Ovo predavanje je, kao i sva prethodna predavanja koja su održali prof. dr. Nikola Jakšić i prof.dr. Emil Hilje, privuklo veliki broj zainteresiranih, među njima i nekoliko akademika, pa je desetak ljudi i ovaj put stajalo na nogama. Možda u ovakvim slučajevima ne bi bilo loše donijeti nekoliko dodatnih sjedalica, kojih u palači zasigurno ima, da svi u miru mogu pratiti predavanje.
Prof. dr. Ivan Josipović najavio je sljedeće predavanje u ovom nizu, a to će biti predavanje o nalazima potopljenog broda kod otoka Gnalića koje će održati doc. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za Arheologiju.