Pet robota pretražuje jadransko podmorje

– Jadran je prije šezdeset tisuća godina imao za 120 metara nižu razinu mora i prostor koji sad istražujemo bio je kopno. Upravo zato, interesantno je vidjeti kakvo je to kopno bilo i kakva su tu naselja postojala, pojasnio je Pervan
Sva pažnja znanstvenika koji su se zatekli u kornatskom arhipelagu proteklog tjedna bila je usmjerena samo na jedno – performance pet malih robota.
Naime, tamo su u sklopu Međunarodne interdisciplinarne radionice podvodne robotike “Breaking the surface 2010” svoja umijeća demonstrirale čak četiri ronilice te jedan mini katamaran čija zajednička vrijednost se kreće u više stotina tisuća dolara.
Seamor ide do nevjerojatnih 300 metara dubine i košta 160 tisuća eura. Iver, ronilica torpednog tipa ide do 100 metara dubine, no kako se radi o robotu na daljinsko upravljanje njegovi ponosni vlasnici, Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije pri FER-u, nisu ga puštali dublje od 60 metara, budući da je to granica spuštanja ronioca. Također, svoje umijeće pokazala su i dva VideoRaya, a peti robot bio je talijanski autonomni mini katamaran, koji su vlastitim rukama sagradili djelatnici talijanskog Nacionalnog instituta za istraživanja. On je uz ronilicu torpednog tipa sudjelovao u vojnim vježbama koje je izvela Hrvatska ratna mornarica s minolovcem Cetina i Divizijunom za protuminsko djelovanje.
Tijekom vježbe postavljeno je školsko minsko polje koje je pretraženo autonomnim ronilicama i autonomnim robot katamaranom. Roboti opremljeni različitim sonarskim uređajima uspješno su locirali postavljene mine te tako demonstrirali svoje mogućnosti u protuminskoj borbi.
Ovo inače nije prva suradnja hrvatske vojske i centra za podvodne sustave i tehnologije, doznajemo od Mosora Pervana, dopredsjednika organizacijskog odbora Centra za podvodne sustave i tehnologije:
– Prošle godine kod nas je u svojstvu predavača gostovao brigadir Dario Matika iz Instituta za razvoj obrambenih sustava, no tada nismo imali modul pomorske sigurnosti. Ove godine i on je uključen, imali smo ljude NATO centra, Amerikance iz američke mornarice, održana su predavanja, a imali smo i demonstracijske vježbe. Kako je Divizijun za protuminsko djelovanje Hrvatske ratne mornarice prošao trotjedni trening za upravljanje autonomnim podvodnim sustavima imali smo demonstraciju traženja mina. Ronilica torpednog tipa se prethodno programirala za traženje nakon čega je izrađena mreža za pretragu. Kasnije su se s nje skinuli podaci kako bi se očitali položaji mina, a konačni cilj jest da se sasvim čovjeka ukloni s minskog polja, pojasnio je Pervan.
On je dodao i to kako bi i hrvatska vojska bi u skoroj budućnosti trebala nabaviti dva slična sustava, ipak nešto potpunija nego što ih imaju oni:
– U svakom slučaju, kako imamo osigurane novce za tri godine, i sljedeće (treće, op.a.) godine idemo s radionicama. Ponoviti ćemo sva tri modula, a nadamo se da će u međuvremenu svoje ronilice nabaviti i vojska.
Ova međunarodna interdisciplinarna radionica održava se inače zajedničkom suradnjom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Centra za podvodne sustave i tehnologije (CePoST) te Sveučilišta u Zadru. Za sljedeću godinu u planu je uključivanje i geološkog aspekta istraživanja:
– Želimo povući liniju u sklopu koje bismo pretraživali arheološke lokalitete, biološka staništa, a vršila bi se i geološka sondiranja dna. Naime, istraživanja bi ispala puno jeftinija kada bi se radila zajednički umjesto odvojeno. Jadran je prije šezdeset tisuća godina imao za 120 metara nižu razinu mora i prostor koji sad istražujemo bio je kopno. Upravo zato, interesantno je vidjeti kakvo je to kopno bilo i kakva su tu naselja postojala, pojasnio je Pervan.
Do sada, s obzirom da im je baza smještena na Murteru, istraživačima je bio najjednostavnije raditi na kornatskom arhipelagu. Prošlogodišnja radionica je bila jako značajna biološki arheološki, budući da su tada pronađena dva do tad nepoznata potopljena broda (jedan antički i jedan iz 15. stoljeća), ali i koraljni grebeni na dubinama za koje se do sad mislilo da na njima ne mogu rasti:
– Ove godine dodatno smo obrađivali otkrivene lokalitete, posebice brodolom iz 15. stoljeća koji je dodatno sondiran, sniman i markiran. Što se tiče biološkog djela, bilo nam je jako zanimljivo da pomoću podvodih sustava vidimo kako možemo kartirati staništa. Posidonia oceanica je izuzetno vrijedno stanište koje se sve više zaštićuje. Ono je jako bitno za neke vrste riba koje eksploatiramo, i uništavanjem tih staništa zapravo sve više režemo ribarsku industriju, upozorio je Pervan.
Također, uspostavljena je već i čvrsta suradnja sa zadarskim arheolozima, točnije, s Irenom Radić Rossi sa zadarskog sveučilišta:
– S njom smo već nekoliko puta izlazili na teren, i suradnja već postoji. Ovo je samo početak jedne veće suradnje, ne samo s arheolozima, već i biolozima, pa tako gledamo kako da istreniramo biologe u prepoznavanju nekih arheoloških znakova, i obratno. Interdisciplinarna suradnja je jako važna jer Hrvatska je mala zemlja i ne možemo si priuštiti da svatko radi za sebe, zaključio je Pervan.

 HRVATSKA PODVODNA ROBOTIKA UZ RAME NAJBOLJIMA

Prof. Zoran Vukić, voditelj projekta “Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne Robotike” kazuje kako se Hrvatska sa svojim teorijskim znanjem i praktičnim radom na razvoju softvera nalazi uz rame s onima na svjetskom vrhu:
– Iako je naš Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva osnovan tek prije 5 godina, nakon što smo prije dvije godine pokrenuli projekt “Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike” koji financira Europska komisija, u mogućnosti smo nabaviti visoko sofisticiranu opremu nužnu za naš daljnji rad. Tim projektom mi smo definitivno sebe pozicionirali kao regionalni centar za razvoj podvodnih robotskih sustava i privukli mnoge nove međunarodne suradnike, pojasnio je Vukić.

 KORNATE POSJETILA I SURADNICA PRONALAZAČA TITANICA

“Breaking the surface 2010” je proteklog tjedna okupio međunarodne poslijediplomske i doktorske studente kao sudionike, te vrlo jaku ekipu međunarodnih znanstveno-istraživačkih i stručnih djelatnika s područja podvodne robotike, pomorske arheologije, biologije mora i pomorske sigurnosti, zaštite i obrane.
Među značajnijima svakako možemo spomenuti prof. Bridget A. Buxton, suradnicu svjetski poznatog podvodnog arheologa Roberta Ballarda, pronalazača olupine HMS Titanic, ali i predstavnike US Department of the Navy, Office of Naval Research.

 STIŽE PRVA HRVATSKA KOMERCIJALNA RONILICA

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora Centra za podvodne sustave i tehnologije najavio je i stvaranje vlastite komercijalne ronilice. Projekt je , kaže, prijavljen nedavno, a njegov rezultat bi trebala biti prva hrvatska komercijalna ronilica, višezadaćnog tipa koja bi u odnosu na druge ronilice takvog tipa trebala biti jeftinija ali i imati mogućnost obavljanja većeg broja funkcija.