Malim brodarima omogućiti jeftinije gorivo

Predstavnici svih hrvatskih udruga malih brodara i brodograditelja, održali su u županijskoj gospodarskoj komori u Zadru radni sastanak na temu pregovora s EU, cijene plavog diesela i Zakona pomorskom dobru i morskim lukama. Zaključke sastanka nazočnim novinarima predstavio je Ivica Zorić, inače dopredsjednik Udruženja turističkih brodara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Udruge brodara i brodograditelja Adria iz Zadra.
Od hrvatskog pregovaračkog tima, prvenstveno se traži izmjena postojeće pregovaračkog stajališta o kabotaži ili koncesijama na povremenim kružnim putovanjima, a koja traži izuzeće za brodove zemalja članica EU od 2007. do 2014. Naime, Hrvatska još nije postala članica EU, pa se od hrvatskih pregovarača inzistira na ovom svojevrsnom moratoriju za  male brodare pod zastavom članica EU u trajanju od deset godina, počevši od dana službenog ulaska RH u EU. Plavi diesel brodari usred sezone plaćaju kao i oni koji ovu vrstu goriva toče u svoja osobna vozila. Mali brodari su nezadovoljni što im se državna, tzv. potpora malog inteziteta, isplaćuje tek u prosincu. iako se glavnina njihova prometa obavlja ljeti.
– Plavi diesel nije ništa drugo nego netto cijena diesela plus trgovačka marža. Stoga mi tražimo od države da ne uzima ono što joj ne pripada, jer ovako ispada da mi državu beskamatno kreditiramo dok susjedi Talijan plaćaju plavi diesel 0,40 eura po litri. Državna agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja kaže da se ovdje radi o potporama niskog inteziteta, a koje su dopuštene u EU, nije ništa drugo nego revizorska kuća te iste EU, rekao je Zorić nudeći rješenje u obliku tzv. “pametnih” kartica i sl.
Zorić je upozorio da je za potporu plavom dieselu, bilo predviđeno 10 milijuna kuna. Iznos je u rebalansu smanjen na 8,5 mil, kn. te se predviđaju neka selektivna rješenja na koja brodari ne mogu pristati. Npr. događa se da se povrat umanjio i 20.000 kn, jer se nije uračunala nafta koju troše brodski generatori. Mali brodari također traže da u upravna vijeća morskih luka uđu i njihovi predstavnici.
Traži se također da se izrade pravilnici koji će regulirati namjenu pojedinih djelova luka otvorenih za javni promet, uvjete korištenja te određivanje maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda, kako bi se u lukama uveo red. Predstavnici vlasnika više od 1.000 izletničkih brodova u Hrvatskoj založili su se da se sačuva drveni brod, koji kao putnički brod ne poznaju pravila EU. Točnije, tu je regulativu EU prepustila nacionalnim zakonodavstvima, a kako kaže Ivica Zorić, drveni brod je kao i svaki drugi brod, sve dok svake četiri godine ne ispunjava zahtjeve za dobivanjem svjedodžbe. Također, Zorić je opovrgao neke tvrdnje koje dolaze iz EU, da su osposobljenost hrvatskih pomoraca i domaća regulativa u suprotnosti sa STDC konvencijom, napomenuvši da su hrvatski pomorci odavno osposobljeni u svom poslu kako to propisuju međunarodni propisi.