Palmama ovdje nije mjesto

U današnjem obilasku gradilišta Poljane Šime Budinića i Trga Petra Zoranića projektanti i konzervatori su novinarima još jednom objasnili zašto se miču palme ispred crkve Sv. Šime.
– Najveća se priča stvorila oko palmi, koje se na ortografskim kartama uopće ne vide. Drvored palmi nije jasan, one su različite. Emotivne reakcije građana su shvatljive, jasno da palme za njih predstavljaju neku memoriju. Ipak, nakon niza procjena i odluka, shvaćamo da one ovdje ne pripadaju, kao recimo druga stabla, oko kojih smo gradili atmosferu. Ovo je nastavak Kalelarge, glavne gradske ulice, koju palme prekidaju, kazao je Alen Kostrenčić, jedan od projektanata iz zagrebačkog arhitektonskog dvojca Kostrenčić-Krebel.
Njegove teze je povijesnim činjenicama poduprla Anastazija Magaš, pročelnica Konzervatorskog odjela u Zadru.
– To je neadekvatan drvored u prostoru glavne gradske ulice. Ovdje je postavljena kolona, donesena iz rimskog hrama s Foruma, da bi označavala kraj glavne gradske ulice i ona se treba vidjeti s cijele Kalelarge. Kod crkve Gospe od zdravlja bi se kolona trebala vidjeti. A te palme su posađene 1995. godine, dok su ove uz crkvu Sv. Šime posađene negdje pred kraj talijanske vladavine, to jest fašizma. Dakle, ove palme nisu stare ni sto godina. Osim toga, one su osjetljive, ne uspjevaju baš dobro jer im ne odgovara ovaj prostor i presadit će se, kazala je Magaš.
Dodala je da radovi na Trgu Petra Zoranića nisu krenuli zbog arheoloških istraživanja.
– Ona su bila inicirana postavljanjem kolektora koji je lupnuo na srednjovjekovna gradska vrata. To je bio glavni ulaz u grad sve do 16. stoljeća kad su se napravila Kopnena vrata u Foši. Tražio se način da se arheološki nalaz prezentira, a da se zadrži funkcionalnost trga. Uređenje poljane je došlo u plan naknadno, zbog dotrajalog partera i zbog gradnje infrastrukture. Osim toga, tu je izuzetno vrijedna crkva Sv. Šime, zaštitnika grada Zadra. To je jedina crkva iz petog stoljeća u gradu. U katedrali Sv. Stošije postoje elementi petog stoljeća, ali samo u temeljima. Crkva Sv. Šime s ranokršćanskim biforama i škrinjom sv. Šime iz petog stoljeća govore o postojanju kršćanstva na ovim prostorima još onda, kazala je Magaš, pojašnjavajući zašto palme ne bi smjele zaklanjati pogled na pročelje crkve.
Osim palmi, sva stabla na poljani i trgu, ostaju. Kostrenčić je istaknuo da je zona unutar Bastiona sa šumom izuzetno vrijedno zelenilo u urbanom prostoru.
– U svrhu mirnog ozračja u zelenilu željeli smo da preostala stabla maksimalno dođu do izražaja. Ova dva manja stabla kod kolone su bila upitna u natječaju, no ona ipak ostaju. Nadalje, korijen stabla najbližeg crkvi počeo je dizati ploče u sakristiji. To stablo će se maknuti i posadit će se dva nova bagrema na tom mjestu, rekao je Kostrenčić.
Magaš je dodala da bagremi sa svojim mirisom pridonose ugodi cijelog prostora.
Kostrenčić je nadalje objasnio da će se poljana popločati te da je i bila namjera da prostor ostane nedefiniran kako bi ga ljudi sponatno koristili.
– Osnovna polazna točka pri projektiranju nam je bila maksimalno afirmirati zatečene kvalitete sve do nultog nivoa intervencije, a cijelo vrijeme smo bili vođeni duhom vremena. Htjeli smo sačuvati funkcionalnost ovog mirnog, meditativnog trga, a opet prikazati arheološka nalazišta. Zato smo uključili staklene plohe i to smo nazvali “prozor u prošlost”. Upravo jer smo izbjegli rupu na trgu, odabrani smo na javnom natječaju, kazao je Kostrenčić, dodavši da su za ovaj projekt dobili i nagradu.
Magaš je kazala da je ovo jedan od rijetkih projekata u gradu koji je prvo izabran javnim natječajem, zatim predstavljen na konferenciji za novinare i izložen na javni uvid u Muzeju antičkog stakla.
– Mi smo željeli i očekivali primjedbe i sugestije građana. Svi su nas mogli pitati što ih zanima, ali tek kad je ishodovana građevinska dozvola i kad su krenuli radovi, počeli su problemi, istaknula je Magaš.
Kostrenčić je dodao da se u prostoru Providurove palače i Kneževa dvora planira urediti muzej pa nisu htjeli u potpunosti definirati prostor ispred budućeg muzeja.
Taj dio će se popločati kamenom vapnencom, dok će se uz crkvu sv. Šime napraviti nogostup od starog lavdarskog kamena, kako bi se istaknula povijesna vrijednost crkve. Kod platana ispred konobe bi trebale doći kamene klupe i kip Petra Zoranića. Kula koja je pronađena po sredini trga će se malo podignuti, kao jedan vid konzervacije, ali i kao prostor za sjedenje.
Što se tiče urbane opreme, poput terasa ugostiteljskih objekata, Magaš je istaknula da će se suglasnost za uređenje davati u dogovoru s projektantima.
U obilasku gradilišta sudjelovali su i projektantica Aleksandra Krebel, Marija Profaca iz Društva arhitekata Zadar i Boris Artić iz gradske uprave.