Zahtjevi za legalizaciju stižu uglavnom za vile veće od 400 kvadrata

Iako su na prošloj sjednici odbijeni amandmani oporbe koji su se odnosili na smanjenje komunalnog doprinosa, zadarski gradonačelnik predložio je olakšice zbog aktualne krize i besparice

Tko će krpati rupe na gradskim prometnicama, asfaltirati ih, održavati zimsku službu te obavljati druge poslove vezane za održavanje nerazvrstanih cesta bila je jedina malo burnija točka dnevnog reda jučerašnje neubičajeno mirne 38. sjednice Gradskog vijeća Zadra.
Posao na rok od četiri godine je dobio zadarski Franto koji je osvojio 93,37 bodova u odnosu na svog suparnika, Ceste Zadarske županije koje su osvojile 76.16 bodova.
Vijećnik DSU-a Željko Perović naglasio je da je ovo primjer kako će se na povremenim poslovima održavanja naplatiti niža, a na poslovima stalnog održavanja viša cijena od uobičajene. Perović je rekao da najčešći gradski građevinari Franto i Ploter ne mogu biti limit za krpanje rupa. Njegov kolega iz SDP-a Željko Mikin se zapitao kako to da je izabran Franto, koji je 25-30 tisuća kuna skuplji od Cesta Zadarske županije, a glavni kriterij javne nabave je najniža cijena. Ingrid Antičević Marinović (SDP) je zaključila da su najjeftiniji poslovi u konačnici najskuplji te da je Franto više od 10 godina pokazao kao se održavaju ceste.
Zakrpa na zakrpu
– Čim se nešto zakrpa, pojavi se nova rupa pa se pitamo jesmo li toliko bogati da plaćamo ovako “jeftino” održavanje. Kad se ono nešto malo cesta asfaltira, krpaju se odmah nakon dva mjeseca. Dakle, Franto loše radi i kao takav ne može dobiti posao, rekala je zadarska saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović.
Ivo Gregov ukazao je na netransparentnost postupka odabira, jer izgleda da su Ceste Zadarske županije podnijele ponudu “per la finta”, znajući da neće proći na natjecanju. Uz to, formula po kojoj se boduju natjecatelji HNS-ovom vijećniku je nerješiva enigma.
Resorni pročelnik Jure Zekanović rekao je da je povjerenstvo za odabir sastavljeno od šest stručnjaka koji su osam mjeseci radili na troškovniku te da je cijeli proces odabira rađen stručno i kvalitetno, tim više što za ove poslove nije bilo prevelike jagme.
Popust za jednokratnu uplatu 50 posto
Oporba nije bila zadovoljna niti s odabirom novog-starog koncesionara za poslove preventive dezinsekcije i deratizacije. Dezinsekcija iz Rijeke će tu preventivu obavljati za iznos od oko milijun kuna, a Deratizacija Zadar iz Pakoštana već je najavila žalbu. Omerka Šarić, koja je u tom trenutku kao potpredsjednica vodila sjednicu GV Zadra, istaknula je posebno loš rad ove tvrtke u preventivi na zadarskim otocima.
 Na drugom dijelu grada, posao na rekonstrukciji Bihaćke ulice dobio je splitski Lavčević i to za iznos od 6.341.721,05 kn. Za razliku od poslova “krpanja” gradskih cesta na ovom natječaju je sudjelovalo osam građevinskih tvrtki.
Oporba je likovala kad je pred vijećnike došla odluka o novom načinu obračuna komunalnog doprinosa u procesu legalizacije bespravnih gradnji. Iako su na prošloj sjednici odbijeni istovjetni amandmani oporbe, zadarski gradonačelnik ih je uvrstio u jučerašnju sjednicu. Tako se za jednokratnu uplatu komunalnog doprinosa za kuće do 800 kvadrata uvodi popust od 50 posto. Oni koji se odluče za obročnu uplatu mogu to učiniti u roku od pet godina uz popust od 15 posto, koji zapravo anulirala zakonom predviđenu minimalnu kamatu za obročno plaćanje.
Gradonačelnik Vrančić kaže kako je htio biti pravedan prema onima koji su gradili sa svim potrebnim dozvolama. Istaknuo je kao Grad Zadar ima najmanji iznos komunalnog doprinosa od hrvatskih gradova, a da su se sve olakšice zapravo primijenile zbog aktualne krize i besparice. No paradoksalno je, kaže zadarski gradonačelnik, da je prosječna zapremnina bespravnih objekata, prema kojoj se obračunava komunalni doprinos, 1.200 m/3. U prijevodu, među 1.500 zahtjeva za legalizaciju prispjelih u Grad Zadar, najviše je onih koji se odnose na kuće površine 400-450 kvadrata, što govori o “siromaštvu” njihovih vlasnika.
– Iz komunalnog doprinosa namjenski se financira komunalna infrastruktura. Samo za projekt kolektora visokih zona na Smiljevcu trebat će nam 40 milijuna kuna, a za sekundarnu mrežu još 20 milijuna. Isto nas čeka i na Novom Bokanjcu, Sokinom Brigu, Dračevcu i drugim dijelovima grada, rekao je zadarski gradonačelnik.