Nakić: Trijažu na hitnoj provodit će i medicinske sestre sa srednjom školom

Uvjet je da sestre imaju najmanje tri godine iskustva u hitnoj službi, a ministar smatra da su dobro osposobljene za trijažu i procjenu pacijenata
Reformom hitne službe poboljšat će se način dolaska pacijenata na hitni bolnički prijem i izvanbolničku hitnu pomoć, da se više ne bi ugrožavalo pacijente koji su doista hitni. Uštedjet će se i na nepotrebnim laboratorijskim i radiološkim pretragama, poručio je ministar zdravlja Dario Nakić nakon jučerašnjeg sastanka s ravnateljima domova zdravlja, zavoda za hitnu medicinu, predstavnicima županija, voditeljima hitnih službi i ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. HZZO će ove godine u mrežu hitne medicinske službe uložiti 15 milijuna kuna, a županije dodatnih šest milijuna kuna. Ukupno će 19 gradova u manjim sredinama dobiti tim 1, koje čine liječnik, medicinski tehničar i vozač, da bi se stanovnike motiviralo za ostanak na tim područjima.
Ministar Nakić smatra da su medicinske sestre dobro osposobljene za trijažu na hitnom bolničkom prijemu i procjenu je li neki pacijent hitan ili nije. Medicinske su sestre, kaže, za to educirane, a one zaposlene u OHBP-ima taj posao i sada obavljaju. Prijedlog je da trijažu rade prvostupnice sestrinstva s najmanje jednom godinom staža u hitnoj službi, no ako ih ne bude dovoljno, Nakić smatra da se u trijažu mogu uključiti i medicinske sestre sa srednjom školom i najmanje tri godine iskustva u hitnoj službi.
Manjak liječnika
Na pitanje hoće li zavodi za hitnu medicinu moći primiti povećani broj pacijenata, ministar Nakić odgovara da će manjak liječnika biti najveći problem, ali će to, kaže, riješiti povećanjem broja studenata medicine, pomicanjem dobne granice za umirovljenje liječnika i otvaranjem prostora za dopunski rad bolničkih ili PZZ liječnika u hitnoj službi.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), u 2015. godini timovi izvanbolničkog HMS-a obavili su 853.212 intervencija i pregleda, od toga 510.000 u svojim prostorima, a čak 74 posto pregleda nije bilo hitno. Od ukupno 569.645 pacijenata pregledanih na hitnim bolničkim prijemima, 58 posto pregleda nije bilo hitno. Po podacima HZHM-a, dosad su edukaciju iz trijaže za rad u OHBP-u završile 523 medicinske sestre.
Andrija Marcelić, županijski pročelnik za zdravstvo, zadovoljan je onim što je dogovoreno na sastanku.
– Govorilo se o rasterećenju OHBP-a, širenju mreže izvanbolničke hitne službe, te prelasku saniteta iz domova zdravlja u zavode za hitnu medicinsku pomoć, rekao je Marcelić.
Više timova
U ministrovom prijedlogu rasterećenja hitnih bolničkih prijema i naplatom dolazaka pročelnik Marcelić ne vidi manjkavosti. Upravo suprotno, tvrdi prijedlog je utemeljen.
– Kako će se u praksi provoditi tek treba vidjeti, dodaje, a pozitivnim je ocijenio i pojačanje mreže izvanbolničke hitne pomoći.
– Trenutno imamo 22 T1 tima, dakle timova sa liječnicima i 28 T2 tima u kojima rade po dva djelatnika srednje stručne spreme, medicinska sestra i tehničar. Prijedlog je da ova mreža raste za 12 dodatna tima, i to tima T1. Uvođenjem dodatnih timova pojačali bi se punktovi na Pagu, Preku, Biogradu, najviše u Benkovcu, ali i u Posedarju, odakle ćemo imati bolju pokrivenost. Dosada smo ove slučajeve morali rješavati iz proračuna županije, pojasnio je Marcelić.
Raspravljalo se i o pripajanju saniteta iz domova zdravlja zavodima za hitnu medicinu, što je po mišljenju pročelnika Marcelića puno bolja opcija. Racionalnija će biti, smatra organizacija rada ako sve bude pod jednom ustanovom.
Prebacivanje saniteta, kazao je Marcelić, obavit će se vrlo brzo, vjerojatno već početkom lipnja, ali o konkretnom datumu kada bi se sa reformama krenulo nije bilo govora.