Most Pašman – kopno prvi na listi prioriteta

Zadnja prometna strategija Zadarske županije donesena je 1999. godine i od svih utvrđenih prijedloga jedino nije ostvaren projekt izgradnje mosta Pašman – kopno. Upravo taj projekt je prvi na listi nove petogodišnje strategije. Od mosta života se ne odustaje, dapače, tvrdi Zdravko Jerak
Neprofitabilna udruga dragovoljno udruženih županijskih i gradskih strukovnih udruga niskogradnje i njima srodnih udruga Hrvatsko društvo za ceste “(HDC) – Via Vita” održala je radni sastanak na kojem su utvrdili prijedlog nove prometne strategije za razdoblje 2012. – 2016. Sastanku na kojem su nazočili Ante Šarić, Mile Fabijan, Blaženko Šindija, Marko Janković i Ive Peroš, predsjedao je Zdravko Jerak, koji je od osnivanja zadarskog “HDC – Via Vita” njegov predsjednik.
– Zadnja prometna strategija Zadarske županije donesena je 1999. godine i od svih utvrđenih prijedloga jedino nije ostvaren projekt izgradnje mosta Pašman-kopno. Upravo taj projekt je prvi na listi nove petogodišnje strategije. Od mosta života se ne odustaje, dapače, tvrdi Jerak istaknuvši da su svi nazočni članovi HDC – Via Vita iznijeli svoje konstruktivne prijedloge i mišljenja za razvoj i unapređenje cestovne infrastrukture, odnosno poboljšanje sigurnosti svih sudionika prometa na području Zadarske županije.
Zaobilaznica Jadranske magistrale
Područje Zadarske županije je kao svojevrsna spojnica kontinentalnih regija Hrvatske s Jadranom i Mediteranom, razvojno perspektivno i vrlo atraktivno za nova ulaganja.
– U petogodišnjoj strategiji poseban naglasak je stavljen na izgradnju četverotračne ceste Žmirići – Supernova – čvor Zeleni hrast u dužini od 22 kilometara, najavio je Jerak dodavši da će se zbog crne točke Žmirići i znatno bržeg protoka vozila tu izgraditi i dvotračni kružni tok ili rotor.
Treći projekt je izgradnja svojevrsne zaobilaznice Jadranske magistrale na dionici Nin – Vransko jezero u duljini 40 kilometara, s kojom bi se i povezale zone na tom prometnom pravcu poput zona u Ninskim Stanovima i Crnom.
– Cesta od Nina preko Mazija kuće na Jadransku magistralu (D8) bi se spojila kod Karaule. Preko čvorova Babindub i Sv. Martin te iznad brda Vrčevo spojila bi se na Vransko jezero i kod Pakoštana te priključila na D-8, objašnjava Jerak.
Alternativni prometni pravac kojim bi se za vrijeme jakih i orkanskih udara bure zaobišla višekratno zatvarana velebitska dionica autoceste od Sv. Roka do Masleničkog mosta, onaj je starom, povijesnom Alanskom cestom od Tunela Sv. Rok do Zatona Obrovačkog u dužini 10 kilometra i dalje preko Obrovca.
– Dionica bivše makadamske ceste od raskrižja D-54, do južnog portala Tunela Sv. Rok je asfaltirana jer je služila kao servisna cesta pri gradnji tunela. U prvoj fazi cesta bi se obnovila za prometovanje osobnih vozila, kaže Jerak dodavši da je zamisao projekta postići da Tunel Sv. Rok i Velebit, budu prohodni tijekom cijele godine.
Automatsko upravljanje prometom
Ova godina je i jubilarna, 180. godišnjica izgradnje majstorske, Alanske ceste.
– U drugoj fazi postojeća cesta od pet metara u potpunosti bi se rekonstruirala i proširila na 6,5 metara, uredila bi se odvodnja i geometrija zavoja za nesmetano odvijanje prometa osobnih i gospodarskih vozila, navodi Jerak dodajući da Ministarstvo turizma i Hrvatska gospodarska komora također podržavaju revitalizaciju naših povijesnih prometnica.
U “Projekt obnove cesta Republike Hrvatske” ili tzv. Betterment koji se financira sredstvima Europske investicijske banke, obznanio je Jerak, u Zadarskoj županiji su ušla čak tri projekta – četverotračna cesta Žmirići- Zeleni hrast (22 km), visoki stupanj rekonstrukcije Jadranske magistrale D-8 od Bibinja do Draga (37 km i rekonstrukcija ceste Karin-Obrovac-Gračac-Bruvno (62 km).
– Sveobuhvatna rekonstrukcija jedne od najopterećenijih zadarskih dionica D-8 od Bibinja do Draga između ostalog predviđa nastavak izgradnje četverotračne ceste iz pravca Zadra do glavnog ulaza u Marinu Dalmacija, nogostupe i rasvjetu kroz sva mjesta prolaska ceste, raskrižje na dva nivoa u Bibinjama kod Markovića, veliko raskrižje kod bifea Hajduk u Sukošanu, u Sv. Petru i Pakoštanima, pojašnjava Jerak.
Biograd na Moru rekonstrukcijom, također, gotovo potpuno besplatno, dobiva po dva kružna toka i raskršća na dva nivoa te dva pješačka pothodnika ispod Jadranske magistrale za Torove, odnosno za Kosu Istok i Kosu Zapad.
Radari i kamere će se do početka školske godine postaviti kod Ekonomske škole na zadarskoj Puntamici, u Biogradu kod osnovne škole i u Stankovcima. Za projekt Automatsko upravljanje prometom grada Zadra imovinsko-pravne poslove će izvršiti grad, a sve ostalo će se financirati iz predpristupnih fondova EU.
Na sastanku je izvršena analiza prometa za vrijeme ljetne turističke sezone te su izvršene pripreme za 5. kongres HDC Via Vita u studenom mjesecu u Cavtatu.