Najkreativnija ljudska bića su upravo ona koja su sposobna kombinirati ženstvenost i muškost u jednakoj mjeri, zaključak je Dr. Maalak Zalouk iz UNICEF-a, upućujući tako da bi i za jedne i druge bilo bolje kada bi društvo poštovalo sve njihove aspekte ličnosti. U tom slučaju, poslovna ravnopravnost žena bila bi samo jedan mali dio pozitivnog društvenog napretka. I to napretka koji svijet u ovom trenutku treba više nego ikad
Diljem svijeta svakog dana, istaknuto ili ne, djevojčice i dječaci se oblikuju za svoje buduće životne uloge. Njihovi roditelji/skrbnici nastoje ih uglavnom na što bolji način pripremiti za ono što ih očekuje, prenoseći jedino znanje koje imaju, ono stečeno od svojih roditelja/odgojitelja, u nešto rjeđim slučajevima malo preoblikovano stručnim savjetima i literaturom. I dok je u tradicionalnijim krajevima još prisutna rodna socijalizacija od samog trenutka začetka bebe, kada okolina otvoreno počinje stvarati sudove o vrijednosti muškog djeteta spram ženskog, niti ona nešto modernija nisu “cijepljena” protiv one “blaže” rodne socijalizacije koja podjelu čini preko igračaka, odjeće te onog možda najutjecajnijeg – izražavanja emocija.
Od kontrole emocija do poslovne prevlasti?
Od najranijeg doba dječaci se uče da ne plaču, da se ne boje, da budu samopouzdani i čvrsti. S druge strane, od djevojčica se traži da ne iskazuju svoju ljutnju i bijes, da opraštaju, da se ponašaju “kao dame”. Svaka poznata društvena zajednica obuhvaća osnovne činjenice o funkciji spola sistemom društvenih pravila i običaja koji se odnose na to što muške i ženske osobe trebaju biti i činiti. Dok djeca savladavaju i internaliziraju ovaj sistem, ona uče diskriminirati i označavati sebe i druge na osnovi spola, prepoznavati atribute, stavove i ponašanja koja su tipična ili se smatraju odgovarajućim za svaki od spolova, te činiti ono što se tretira kao odgovarajuće i da izbjegavaju ono što to nije. Štoviše, sistem kategorija spola je od utjecaja kao malo koja druga osnovna znanja, čineći tako za malo djete možda najistaknutiji parametar društvene kategorizacije.
Koliko je odgoj rodno različit govore i relativno novija istraživanja koja pokazuju različito nošenje s tugom i strahom, posebice očeva koji su te dvije emocije kod djevojčica nagrađivali, a kod dječaka kažnjavali. Zanimljivi su i rezultati istraživanja na temu korelacije između rodnih razlika i odabira prvih poslova i visine primanja, no kada se generalno promotri situacija poslovne prevlasti muškog dijela populacije, moguća korelacija kontrole emocija i kasnije poslovne nadmoći postaje sve istaknutija.
Tok novca
Formula pomoću koje se može doznati koje profesije u društvu imaju najveće prihode relativno je jednostavna. Dovoljno je promotriti u kolikoj mjeri je obnašaju žene, a u kolikoj muškarci, pa se tako redovito događa kako na bolje plaćenim i utjecajnijim zanimanjima prevlast imaju ovi potonji. Također, sagledavajući “tok novca” tijekom povijesti može se jednostavno vidjeti koje profesije su nekoć prestižno i novčano vrijedile, a koje više ne. I dok su u prvoj polovini prošlog stoljeća u školama poučavali redovito muškarci, sada tamo prevladavaju učiteljice. I zanimanje pedagoga nekoć je bilo isključivo muško zanimanje, no sada više nije. Da liječnička pozicija također više nije što je nekoć bila pokazuje sve veća infiltracija žena u tu branšu (ponajviše kao liječnice opće prakse), no danas zato u našem društvu rijetko možete naići na plastičnu kirurginju ili pak kompjutorsku stručnjakinju. Iako je infiltracija žena u sudstvo postala značajna, zanimljivo je da na ustavnom i vrhovnom sudu i dalje prevladavaju muškarci, a značajna prevlast muškaraca i dalje je prisutna u Vladi i Saboru.
Odgoj prema novcu
Svakako bi valjalo proučiti koliko poštovanje pojedinih dječjih emocija utječe na njihovu kompetitivnost u daljnjem životu, no zanimljiva je i studija Michaela D. Newcomba i Jeromea Rabowa koji su proučavali koliko se u suvremenom društvu roditelji drugačije odnose spram dječaka i djevojčica kada je u pitanju odnos prema novcu. Odgovor je – znatno. Sveukupno je ispitano 605 studenata i studentica po pitanju njihovih uvjerenja u vezi s novcem, rodnih uvjerenja, roditeljske prakse i slično te je primijećena znatna razlika u društvenoj evidenciji muškaraca spram žena. Osim što su njihovi roditelji imali drugačija pravila i očekivanja spram svojih sinova i kćerki, i sami studenti su se oštro razlikovali po pitanju svojih stavova spram novca, pa su tako studentice imale negativan stav spram novca, za razliku od studenata.
Kreativnost nije isključivanje
Osim što formiramo specifične rodne uloge od rođenja i od njih očekujemo da predstavljaju diskretne i čiste modele, mi također stvaramo hijerarhiju muških i ženskih crta bez obzira kome su pripisani.
Drugim riječima, biti izdržljiv (muška crta) je rangiran kao uzvišenija crta u današnjem globalnom vrijednosnom sistemu. Nego od, primjerice, biti nježan i osjetljiv, što je smatrano slabošću. Sličan je odnos i po pitanju dihotomije između racionalnog i intuitivnog, pa tako vlada pretpostavka je da su to redovito međusobno isključujuće crte. No ono što istraživanja pokazuju, daleko je od istine.
– Najkreativnija ljudska bića su upravo ona koja su sposobna kombinirati ženstvenost i muškost u jednakoj mjeri, zaključak je Dr. Maalak Zalouk iz UNICEF-a, upućujući tako da bi i za jedne i druge bilo bolje kada bi društvo poštovalo sve njihove aspekte ličnosti.U tom slučaju, poslovna ravnopravnost žena bila bi samo jedan mali dio pozitivnog društvenog napretka. I to napretka koji svijet u ovom trenutku treba više nego ikad.
Bijela haljina
Samo pogled na fotografiju snimljenu davne 1884. godine na kojoj maleni Franklin Delano Roosevelt sjedi odjeven u bijelu haljinu držeći u rukama šešir ukrašen perjem marabua – kod većine pripadnika suvremenog društva danas bi u najmanju ruku izazvao šok, a o ljutnji i prijavi njegovih roditelja za maltretiranje suvišno je i govoriti.
No mnogi ne znaju da su društveni običaji kad je Franklin fotografiran iziskivali da dječaci sve do šeste ili sedme godine nose haljine, a do tad se nisu ni šišali. Bijela haljina bila je spolno neutralna odora karakteristična za svu tadašnju djecu, no nešto se negdje tijekom godina promijenilo. Danas se dječaci oblače u plavo, a djevojčice u ružičasto i bilo kakva druga varijacija jednostavno nije opcija. Rezultat toga nije želja za rodnim usmjeravanjem, već jednostavno – ekonomska računica, kazuje Jo B. Paoletti, povjesničarka na Sveučilištu Maryland i autorica studije “Ružičasto i plavo: razlikovanje djevojčica od dječaka u Americi”.
Naime, takva koloristička podjela uspostavljena je tek četrdesetih godina prošlog stoljeća, a jedan od faktora koji je presudno utjecao na ovakvu vrst promjena jest i pojava testova koji su omogućavali roditeljima da doznaju spol djeteta prije samog rođenja. Na taj način ponosni su roditelji već unaprijed mogli kupovati proizvode iz široke ponude za curice i dečke, no svoj obol rodnoj podjeli dječje robe svakako je dao i kapitalistički moto “što više individualizirate odjeću, više ćete je prodati”.
Gledano s te strane, mnogi će ubuduće dobro promisliti prije nego li se sljedeći put odluče za neki komad rodno označene odjeće. Jer, modni je svijet možda i uspio podijeliti djecu na ružičaste i plave, no svijet odraslih ipak je mnogo šareniji, upozorava Pauletti.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Zadar
RADNO VRIJEME
Pogledajte kako rade trgovine na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
INFOteka turizma
SPOMENIK KULTURE
Sv. Nikola napokon sjaji novim sjajem
INFOteka turizma
SKRIVENI BISER PAŠMANA
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima
Zadar
KONCERT
Jet Set Band na Uskrsni ponedjeljak na Narodnom trgu
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE