17 °C
Online izdanje
Ponedjeljak, 24.travnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Reportaža
RSS feed
Današnji broj
Reportaža
Povratak
Pola tisućljeća stara tradicija i danas živi na Lastovu
Piše: Ante Vidović
Foto: Ante VIDOVIĆ

Godina je 1483. Flota Katalana s naoštrenim mačevima odvezala se s obale Korčule i plovi prema Lastovu. Ugledavši napadače lastovski izvidnici viču "Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo! Eto idu Katalani i bit ćemo svi poklani". Pred nadolazećom prijetnjom Lastovci i njihov svećenik se penju prema crkvi sv. Jurja na brdu Hum gdje se mole jednom od svojih zaštitnika. Dok se pedeset metara pod vrhom Huma miješa vjera u Božju pomoć i strah od napadača sa sjevera Afrike, s jugozapada se dignuo vjetar lebić koji je potopio većinu maurske flote, a preostali napadači vraćaju se na Korčulu. Narodna priča kaže da su nakon Božje pobjede vjetra nad napadačima, Lastovci presudili katalanskom glasniku tako što su ga na tovaru proveli kroz selo, izrugivali mu se, spustili ga tri puta niz rastegnuti konop i na kraju ga spalili na glavnom mjesnom trgu Dolcu.

Portret ove legende ili možda istinitog događaja i danas živi na Lastovu nakon 531 godine te se svake godine ponovno oživljava plesom mačeva, muzikom s lire, narodnom nošnjom i maskama kroz Lastovski Poklad.

Na pokladnoj kavi ljudi sa svih svjetskih kontinenata

Utorak je, zadnji dan poklada. Vrhunac slavlja koje je započelo 17. siječnja na Blagdan svetog Antona. Svi se spremaju da zauzmu svoje mjesto na lastovskoj povijesnoj sceni - Pokladari odjeveni u uniforme s engleskim polucilindrom ukrašenim cvijećem na glavi, maškare, Lastovci i njihovi gosti.

U nedjelju je bio mimohod i ples dječjih maškara, idealna prilika da se djeca izvuku od kuće da majke i bake mogu nesmetano raditi u kužini. Ponedjeljak je dan za grube maškare i tada grupe maškara obilaze cijelo selo, s pjesmom i muzikom idu od kuće do kuće i skupljaju jaja koja će se jesti na Čistu srijedu. Prati ih muzika s lire koja se kroz razglas čuje u cijelom mjestu. Pokladsko slavlje lagano kulminira prema sutrašnjem vrhuncu, a Lastovci su ponosni što još jednu godinu veličaju tradiciju svojih predaka.

Na jutarnjoj pokladnoj kavi u centru sela u konobi Fumari vlasnice Vanje Jurice za istim stolom sjede ljudi sa svih naseljenih svjetskih kontinenata - Afrike, Azije, Amerike, Europe, Australije. Neki od njih došli su jer su ih pozvali prijatelji porijeklom s Lastova, neki su treća, četvrta generacija nekadašnjih Lastovaca koji su se raselili po cijelom svijetu u vječnoj tragičnoj dalmatinskoj priči trbuhom za kruhom. Dio njih Lastovo su otkrili u svojim nautičkim skitnjama morem. Među njima su nautičari iz Cape Towna iz Južnoafričke Republike - supružnici Geoff Grylls i Shirley Ridler, njihova kći Mary Ann Ridler i njen zaručnik Mike Lumb. Geoff i Shirley na Lastovo dolaze posljednjih dvanaest godina, zaljubljeni su u otok, veliki prijatelji s Vanjom Juricom i njenim mužem Lukom. Na ovogodišnji poklad došli su da dogovore pripreme za vjenčanje Mary Ann i Mikea koje će biti na Lastovu na prvi dan ljeta.

Vjenčanje na Lastovu

- Kad dođete na Lastovo poželite ne otići. Taj osjećaj je neopisiv. Ovdje ne možete, a da se ne osjećate kao kod kuće. Svi su gostoljubivi, vole vas, takvo nešto ne možete doživjeti nigdje u cijelom svijetu. Mogli smo se vjenčati bilo gdje na svijetu, ali odlučili smo da to bude ovdje. Želimo naš dan podijeliti s Lastovom, govori Mary Ann dok se sprema za sudjelovanje u pokladnoj povorci.

U 11 sati zvona mjesne crkve zvonila su podne. Vanja Jurica objašnjava kako sada svi prekidaju sve poslove, idu kući i imaju dva sata da se pripreme za Poklade. Ona je živa enciklopedija kada je u pitanju Lastovo i naravno Poklad. Prava Lastovka. Diže joj se kosa na glavi od bilo kakve pomisli na moderne marketinške priče kojima se otočna odvojenost od kopna želi naglasiti i iskoristiti u trgovačke svrhe radi bolje pozicioniranosti otočnih proizvoda među kopnenim. Hrvatski otočni proizvod i slični alati za nju su samo još jedan sloj bodljikave žice koja se stavlja oko otoka. I ima pravo. Lako je lijepiti etiketu HOP-a na svoj otočni proizvod u predgrađu Zadra u Preku na otoku Ugljanu, ili u splitskom predgrađu Šolti, ili na Pagu i Krku koji su povezani mostom s kopnom. Lastovo je odvojeno od svih, desetljećima nakon Drugog svjetskog rata bilo je vojnoj izolaciji, danas spada pod Dubrovnik, a rijetka veza s kopnom ide preko Splita. Koliko je izoliran od kopna svjedoči i činjenica da ga zaobilaze avanturističke turističke ture hrvatskim otocima koje u svojim angažmanima nude neke agencije. Šolta, Brač, Hvar i Vis su tu, ali Lastovo je sa strane kao nepoželjno dijete u igri. Ona otkriva detalje koji su prethodili napadu Katalana, to jest Maura na otoku, a koji potvrđuju kako politika ni prije pola tisućljeća, kao ni danas nije brinula za udaljene hrvatske otoke.

Napad Katalana

- Lastovo je tada bilo pod Dubrovačkom Republikom. Oni se nisu željeli boriti za Lastovo jer smo za njih bili mali i nevažni. Savjetovali su nam da se predamo, a na Lastovo je došao izaslanik Maura s tim zahtjevom. Mi se nismo željeli predati i zadržali smo tog izaslanika. Kada je njihova flota krenula prema nama žene su se išli moliti, a muškarci su se spremali za boj. Međutim do njega nije došlo jer se diglo veliko nevrijeme koje je potopilo Maure. Nakon toga krenula je potraga za maurskim izaslanikom. Kada su ga na vrhu sela našli počeli su vikati ovima dolje što ćemo mu odrezati, a odgovor je bio uvo. Oko tog događaja napravljena je cijela priča. Poklad simbolizira ulovljenog Maura, a uzvik uvo i danas se viče prilikom culanja poklada, njegovog spuštanja s vrha brda u dno sela, govori Vanja Jurica.

U 13 sati cijelo Lastovo je spremno da još jednom postane kamena pozornica kojom će uz muziku, pjesmu, lančani ples mačeva prodefilirati četa Pokladara i lijepe maškare. U četi Pokladara mogu biti samo muškarci s Lastova, a dok su lijepim maškarama žene praćene kapetanima. Običaji nalažu da se muškarci i žene tijekom cijele pokladne igre ne smiju sresti. Spojit će se tek navečer na Dolcu u velikom plesu uoči paljenja Poklada.

U svom obilaženju sela Pokladari prvo traže dopuštenje od svjetovne vlasti za culanje poklada, zatim pozdravljaju crkvenu vlast te nastavljaju s obilaskom dogovorenih kuća. Cijelo to vrijeme na magarcu je Poklad koji će navečer biti spaljen kao glavni krivac za svo zlo u godini. Nakon dolaska u dno sela jedan od Pokladara stavlja Poklada na leđa i nosi ga vrh brda. Dok traju pripreme za spuštanje domaći se druže sa svojim gostima.

Atmosfera je rodbinska, ulazi se u kuće, priča sa starosjediocima, pije s njima kava, jedu kolači, uživa u kvalitetnoj maraštini i rukatcu poteklima s pjeskovitog tla otočnih vinograda.

Plesni zvuk mačevanja

Čeka se glavni događaj. I stijene znaju da kada lastovski momci i muškarci iz sveg glasa počinju vikati pet stotina godina star urlik "uvo" da slijedi tri spuštanja poklada uz pucanje bombi. Krivca za svo zlo se ne spušta samo, nego ga i Pokladari tuku kada se spusti na dno. Mala četa nakon trećeg spuštanja nastavlja svoje vijugavo kruženje selom u smjeru sunca, a na njihovo mjesto dolaze lijepe maškare koji igraju svoju igru plesa i muzike.

Vrhunac pokladnog performansa je na glavnom mjesnom trgu Dolcu. Uvertira u vatromet i paljenje Poklada nabijenog na kolac je lančani ples mačeva. Neopisivi je užitak upadati u euforični zanos slušajući plesni zvuk mačevanja drvenim mačevima kojeg postepeno pojačava zvuk lire.

Bilo bi najlakše, ali pogrešno Lastovski Poklad staviti u kategoriju turizma, događaja koji služi da bi promovirao otok i Hrvatsku i tu doveo goste koji će ostaviti svoje novce. Lastovci to ne rade radi drugih, nego radi sebe i svojih predaka, a svi koji u dobroj vjeri žele prisustvovati tom događaju su dobrodošli. Jedna od njih je kaštelanska poduzetnica Meri Bedalov Smoje, koja me dovela tamo i hvala joj na tome. Lastovo je za nju bijeg od kopnenog života i problema. Ona je jedna od rijetkih koja ide prema tome da ostavi današnji rušilački tempo života i vrati se u jedan svijet primjereniji življenju čovjeka, a koji je Lastovo sačuvalo između ostalog čuvajući i poštujući običaje, vrijednosti i znanje svojih predaka.

Galerija slika
Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr