Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Na Igrama u Londonu 80 posto osvajača medalja imalo je psihologa

08.03.2017. 23:00
Na Igrama u Londonu 80 posto osvajača medalja imalo je psihologa


“Mit ili istina: Samopouzdanje u sportu ili imaš ili nemaš”, naziv je predavanja koje je u utorak održano u press centru Športskog centra Višnjik, a na kojemu su se psihologinje Vedrana Radić Brajnov i Nataša Stefanovski, članice Stručnog razreda za psihologiju sporta u Hrvatskoj psihološkoj komori, pred 70-ak zainteresiranih, imale vrlo zanimljivo predavanje. Održano je i nekoliko kratkih radionica i vježbi, kroz koje su se sportaši, treneri, sportski djelatnici i roditelji sportaša mogli upoznati s vrlo važnim, ali i, prema riječima predavačica iz Splita, zanemarenim dijelom sporta.
– Kada govorimo o sportskoj pripremi, onda dijelimo taj pojam na tehničku, taktičku, kondicijsku i psihološku pripremu. One su zavisne jedna o drugoj, ali na žalost psihološka se često nalazi na posljednjem mjestu – kazala je Stefanovski, koja je i napravila uvodni dio.
– Još 2010. ispitivali smo stavove sportaša s područja Splitsko-dalmatinske županije o sportskim psiholozima. Uključili smo 423 sportaša i samo je sedam posto imalo iskustvo rada sa sportskim psiholozima. Stavovi nisu bili naklonjeni ovoj grani, a najčešći stav koji je prevladavao je bio onaj: nisam ja lud da idem kod psihologa. Kada je netko potvrdio da je radio na psihološkoj pripremi, na upit s kojom osobom, odgovor je najčešći bio s trenerom, zatim s pomoćnim trenerom, kondicijskim trenerom, a otišlo je do toga da su ispitanici rekli da su na ovoj vrsti pripremi radili i s reiki majstorom.
Radić Brajnov je istaknula kako psihološka priprema maksimalizira ostale karike, a primjećujemo da je u Hrvatskoj mnogo važnije u timu imati fizioterapeuta pa i nutricionista.
– Struka u zadnjih desetak godina djeluje na promidžbi sportske pripreme, a od 2013. desetak psihologa radi u okviru psihološke komore na standardizaciji rada sportskih psihologa. Dovoljno je spomenuti da je na Olimpijskim igrama u Londonu 85% posto osvajača medalja imalo psihologe u svome timu, ali isto tako zanimljivo je reći da niti jedan hrvatski sportaš ili tim nije na Igrama imao sportskog psihologa – dodala je Radić Brajnov.
Kroz radionicu su se otvorile teme o karakteristikama sportaša s niskim i visokim samopouzdanjem i uzrocima istih, a na predavanju se još moglo ćuti i mnogim drugim temama poput hiperemocionalnosti i stvaranju rutina prije natjecanja, a predavačice su davale i svoja iskustva u radu sa sportašima i sportašicama.
– Sportske psihologe u Hrvatskoj najčešće zovu roditelji sportaša, mnogo manje klubovi. Svakako valja istaknuti da je rad sportaša sa sportskim psihologom dugotrajan proces. Oscilacije između treninga i utakmica, padovi koncentracije, nekontrolirane emocionalne reakcije, ravnodušnost ili pretjerano “izgaranje” na utakmici, neadekvatna komunikacije između igrača i konflikt u odnosu trener-igrač samo su dio segmenata u kojima ovaj način rada može imati pozitivan utjecaj – objasnile su predavačice.