Uvjeren sam da će HNS biti član nove vlade

Gospodarsko stanje nije dobro, a o njemu najbolje govori jedna od metoda koja se malo spominje. Riječ je o indeksu optimizma kojeg mjeri Narodna banka Hrvatske. Hrvatski građani danas imaju, po podacima HNB-a, povijesno najniži indeks optimizma. Uz najveći vanjski dug, najvišu razinu nelikvidnosti i eksploziju nezaposlenosti i prošle godine najveći gospodarski pad, to je neizbježno
Predsjednik HNS-a Radimir Čačić posjetio je nedavno Zadar. Cilj njegovog posjeta bio je sastanak sa čelnicima HNS-a Zadra i njegove županije. U hotelu Kolovare upriličio je prezentaciju o decentralizaciji Hrvatske, ali najzanimljivija tema ipak su bile njegove „poluge” koje bi trebale izvući Hrvatsku iz aktualne ekonomske krize. Većina hrvatskih ekonomista, bez obzira na stranačku pripadnost, pozitivno je ocijenila Čačićev program, uključujući i premijerku, a o svemu tome razgovarali smo za Zadarski list.
Kakva je vaša ocjena političkog i gospodarskog stanja u zemlji?
– Gospodarsko stanje nije dobro, a o njemu najbolje govori jedna od metoda koja se malo spominje. Riječ je o indeksu optimizma kojeg mjeri Narodna banka Hrvatske. Hrvatski građani danas imaju, po podacima HNB-a, povijesno najniži indeks optimizma. Uz najveći vanjski dug, najvišu razinu nelikvidnosti i eksploziju nezaposlenosti i prošle godine najveći gospodarski pad, to je neizbježno. Dug je gotovo na razini nacionalnog proizvoda i samo za povrat kamata nam treba godišnji rast BDP-a od 6 posto kako ne bismo dublje tonuli. Rezultat toga je što danas hrvatski građani ne uzimaju kredite niti za kupnju stanova pa čak niti za kupnju automobila. Nije to zato što ih ne mogu dobiti. Kod automobila se oni nude čak fleksibilno, nego se ljudi boje ulaziti u obveze. Sve je to rezultiralo padom potrošnje od 16 posto.
Harač je jednostavno jedna glupost
Susreću li se možda građani Hrvatske prvi put s pravom kapitalističkom recesijom kao jednim cikličkim ekonomskim događajem ili recesija ima, kao i svi drugi potresi u nas, zaista dramatične dimenzije?
– Ne, nije to prvi put. Mi smo imali jednu snažnu, doduše ne ovako snažnu, od 1997. do 2000., dakle do dolaska koalicijske vlade. Imali smo čak pad kad je uz fantastične stope rasla cijela Europa i svijet. Pri kraju, 1999. imali smo rast „minus jedan”, dakle pad. Imali smo najveću nelikvidnost u povijesti zemlje, 26,7 milijardi kuna, a sada 27 milijardi. Ti pokazatelji, istina, idu u ciklusima. Svaka HDZ-ova vlada odradi dio posla, zaduži se na sve što može. Pokuša kupiti glasove, a kad dođe pred zid jednostavno padne. Tad dođe neka druga vlada koja mora pomesti to smeće, otvoriti neke druge šanse.
Je li to kupovanje nedavno ukidanje prve stope kriznog poreza, „harača”?
– Ma ne, taj harač je jednostavno jedna glupost koja je manje donijela nego što je odnijela. Jedan od poteza koji su bili apsolutno neodgovorni, a prije prošlih izbora, jest Pelješki most. To je ogroman uteg koj nije u stanju vratiti sam sebe. To je trošak koji je dugoročno budžetsko i financijsko samoubojstvo. Na to se nastavlja jedna vrlo slatka i simpatična stvar koju su građani čak i honorirali na izborima. Za onih malih jedan posto koliko je HDZ uspio skupiti većinu. Riječ je o gradnji deset rukometnih dvorana financiranih po modelu javnog privatnog partnerstva za rukometno svjetsko prvenstvo. Prema standardima, trebale su nam tri dvorane, a mogli smo ići u rekonstrukciju, npr. splitske dvorane na Gripama ili Ledene dvorane u Zagrebu. Ne, mi smo u startu potrošili dvije milijarde kuna u dvorane koje, objektivno, nemaju temelja za vraćanje te investicije. Cijeli spektar tako neodgovornih poteza, sročenih samo da se ostane na vlasti, nas je i doveo u ovako duboku krizu, koja slažem se, nema paralele u ovakvom obliku u nas.
Vi ste nedavno ponudili svoj plan izlaska iz krize. Ima li iz sadašnjeg stanja uopće izlaza i zašto ga nitko operativno ne prepoznaje?
Izlaz nije u defenzivi
– HNS je, kao i HDZ i SDP, formulirao i objavio svoje strategije i programe, no danas je pitanje gospodarske sposobnosti zemlje da ih realizira. Izlaz nije u defenzivi, već u snažnoj proaktivnoj gospodarskoj politici, novim proizvodnim radnim mjestima i gospodarskom rastu što zahtijeva, uz sposobnost prepoznavanja puta i sposobnost realizacije.
Krizu iz 1999. Hrvatska je riješila vlastitim sredstvima. Istina kroz kreditno zaduživanje, ali i kroz plasmane iz državnog proračuna.
– Hrvatska nema vlastitu akumulaciju za razvoj i jedino moguće je uz snažno rezanje neracionalne javne potrošnje, sredstva usmjeravati u realizaciju razvojnih poluga koristeći deseterostruko veću stranu akumulaciju. Nakon pripremnog razdoblja od prosječno godinu dana ove poluge u sljedećih 4 do 8 godina gospodarski dugoročno osposobljavaju Hrvatsku. Realizacijom ovih projekata utrostručila bi se razina kapitalnih investicija u Hrvatskoj. Volim citirati Churchilla koji je rekao: “…nije problem pobijediti, već uvjeriti ljude da ti to dozvole!” U Hrvatskoj se očito ne radi o problemu novca, već o sposobnosti upravljanja zemljom, definiranja, a naročito realizacije ciljeva. Pred Hrvatskom se do 2014. otvara 8,5 milijardi eura, ali treba savladati abecedu povlačenja tih sredstva.
Kako izgledaju te vaše poluge?
Tržišno atraktivna ulaganja
– Ove 4 razvojne poluge, a od sutra 4 razvojna stupa su i međusobno ovisni i gotovo da ne postoji segment gospodarstva kojeg ne pokreću direktno ili indirektno. Navedeni projekti prosječno podižu BDP od 2 do 4 posto na godišnjoj razini uz odgovarajuće zapošljavanje, a s ukupnim oporavkom gospodarstva garantiraju minimalnih 6 posto rasta. S obzirom na rok pripreme i izrade projekata te činjenicu da ta faza nije realizirana ni u jednoj desetini, ni za tržište ni za EU fondove, sva ulaganja ovog trenutka moraju ići u tom smjeru s jasno definiranim ciljevima, rokovima i nositeljima dostupnim javnosti.
Konkretno ste spominjali turizam, energiju.
– Tržišno atraktivno je ulaganje od Brijuna preko Duilova i Kupara, Pelješca i Svetog Jurja na Lastovu do Prevlake. Vrijednost sve tog zemljišta, infrastrukture i objekata u državnom vlasništvu omogućuje privlačenje preko 2 milijarde eura kapitala investicijskih fondova, EBRD-a, osobnih ulaganja građana Hrvatske kroz izdavanja vrijednosnih faktura i drugo. Nadalje, Hrvatska uvozi preko 50 posto svojih potreba za energijom, 85 posto nafte, 40 posto plina i 30 posto elektroenergije. Stvarni prostor za pomak se sastoji u iskorištavanju gotovo 50 posto neiskorištenog hidro potencijala s najvećim projektima hidroelektrana Virje, Senj, Kosinj i Dubrovnik. Zbog atraktivnosti tržišta i lokacije s prednostima luka za ugljen i u velikoj mjeri gotovom infrastrukturom, tu su i termoelektrane Plomin i Ploče. Dostupnost plina, tržište i lokacija uvjetuju nove blokove termoelektrana Zagreb, Osijek, Siska. Geostrateški položaj traži realizaciju LNG Omišalj, Projekta Družbe Adria i dijela Južnog toka. Ukupna tržišno atraktivna investicijska svota iznosi u ovom slučaju 8 milijardi eura. U vrhu prioriteta EU i financiranja kroz strukturne fondove na razini 85 posto investicija su i projekti u željezničkom sustavu, zbog jačanja konkurentnosti gospodarstva i ekoloških razloga.
Kako bi to jedna željeznica, kao što je Hrvatska, mogla pokrenuti razvoj kad znamo u kakvoj situaciji se nalazi?
– Jednostavno, kroz Hrvatsku prolazi najkvalitetnija veza Europe i orijenta, koridor X, zapostavljen i zapušten kroz rat. Koridor VB Budimpešta – Rijeka s brdskom prugom starijom od 100 godina i neadekvatnom ravničarskom, čija rekonstrukcija i izgradnja traži nove kapacitete luke Rijeka, kao i vezu na Krk. Ukupna za EU fondove investicijska svota ovdje je 85 posto i vlastito učešće 15 posto, ukupno 4,5 milijarde eura.
Hrvatska je posljednjih nekoliko godina učinila dosta na zbrinjavanju otpada i očuvanju okoliša. Okoliš je naziv još jedne vaše „poluge”.
– Gospodarenje otpadom, sanacija prikupljanja i pretvaranja u energiju te zaštita od voda i vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje su kompleks projekata koji su uz snažno financiranje EU fondova otvoreni i za financiranje kroz javno privatno partnerstvo i sve druge forme, a povrat dijela investicije garantiraju sami građani i to korištenjem. Međutim, ovaj kompleks projekata, posebno u segmentu otpada skupljenog za spaljivanje, traži jasnu odluku države o lokacijama i koordinaciju projekata. Ovdje se radi o ukupnoj investicijskoj svoti od 2,5 milijarde eura.
Netko mora reći što ćemo raditi
Svi ovi projekti ovise o tome hoće li HNS biti u Vladi?
Da to će ovisiti o glasovima, ali ja sam uvjeren da će HNS biti član nove vlade. Mi i sada imamo konsenzus oko ovih pitanja. Dodao bih da nisu to samo ove četiri poluge u pitanju. Naravno da nam je tu i obrazovanje, ali ono daje dugoročni efekt, nakon 10 do 15 godina. Ovaj četverolist se svakako odnosi na buduću vladu, ali i na sadašnju, jer mi užasno kasnimo. Neki se dijelovi poluga mogu realizirati odmah, osobito na polju energetike. Dio toga mora će se već sada pripremiti kako bi od 2012. do 2014. uzeli ono što već sad imamo službeno odobreno, a to je 3,578 milijarde eura koje ćemo dobiti samo ako projekti budu prepoznati. Istina, imamo mi i obveze, 1,2 milijarde eura članarine. Samo ilustracije radi, sve ono što se u Hrvatskoj radi, sve investicije zajedno su na razini ispod 1,7 milijardi eura. Netko mora reći što ćemo raditi, a to je trebala biti ova vlada koja nije napravila ništa. Primjer, za željezničku prugu Dugo Selo – Novska u dužini 80 km, EU je odobrila 250 mil eura. Vlada je rok za izradu projekta definirala do 30. prosinca 2013. kad nam istječe rok za povlaćenje spomenutih 3,578 milijarde eura.
Kad ćete se odazvati pozivu mađarskog suda u svezi prometne nesreće u kojoj je smrtno stradalo dvoje ljudi? Hoćete li se prestati baviti politikom, ako budete osuđeni?
– Za sada nemam nikakve obavijesti o procesu. Tu je situacija, mislim na brzinu, slična našoj situaciji u pravosuđu. O tome što ću napraviti u ovom ili onom slučaju, javnost će biti na vrijeme obaviještena.