Matične knjige pisane pisane glagoljicom su svojevrsni hrvatski kulturni fenomen

Zapisi rođenja, krštenja, smrti i vjenčanja s otoka Oliba, Silbe, Molata, Pašmana, iz Crnog, Dračevca, ali i drugih mjesta iz okolice Zadra dio su vrijedne građe predstavljene jučer putem izložbe u povodu 450. obljetnice odredbe Tridentskog sabora o vođenju matičnih knjiga smještene u građevnom sklopu crkve i samostana sv. Marije gdje je smještena i Stalna izložba crkvene umjetnosti.
Matične knjige su evidencije o činjenicama rođenja (krštenja), sklapanja braka te smrti, a ranije su postojale matice krizmanih, godari te knjige duša. Osim ovih temeljnih činjenica u matice se upisuju, ovisno o razdobljima, naknadno nastale činjenice poput vjenčanja i smrti, ali i ostale vrste podataka koje je matičar ili svećenik usputno zapisao, primjerice podaci o bolestima, nesrećama, molitve, pjesme, pojasnila je Grozdana Franov Živković iz HAZU, koja je istaknula i to kako nisu samo svećenici vršili evidencije već i obični ljudi poput, primjerice, Mate Šimoncina Puhova iz Sali koji je vodio bilježnicu kurzivnom glagoljicom i bilježio datume rođenja, vjenčanja i smrti vezane uz njegovu obitelj. Također, svećenici u maticama nisu samo unosili službene upise već su katkad dopisivali razne komentare, povijesne podatke, molitve, pjesme, pa tako napisane matične knjige upotpunjuju spoznavanje svakodnevnog života stanovnika ovog područja od 16. stoljeća do danas.
Prvi upisi na zadarskom području nastali su već dvije godine nakon završetka Tridentskog koncila 1563. godine, a radi se o glagoljičnim matičnim knjigama otoka Silbe i Oliba. Nažalost, jednoj se izgubio trag dok se druga čuva u matičnom arhivu, pojasnio je jučer na otvorenju izložbe Kristijan Juran iz Udruge glagoljaša Zadar. On je dodao i to da kako o jeziku i pismu na Tridentskom koncilu nije bilo riječi, pa se tako na području Zadra pisalo na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, a domaći svećenici glagoljaši rabili su uglatu glagoljicu što je bilo pravilo na području Zadarske nadbiskupije.
– Matične knjige pisane pisane glagoljicom su svojevrsni hrvatski kulturni fenomen, spomenik hrvatske jezične kulture te na koncu one su jedna od temeljnih sastavnica hrvatskog povijesnog identiteta, zaključio je Juran.
Građani inače ovaj postav mogu razgledati tijekom narednih nekoliko mjeseci, s mogućnošću da se tamo zadrži i do jeseni, doznali smo od ravnatelja Stalne izložbe crkvene umjetnosti, mons. Pavla Kere.