Čekanje na ukrcaj, dugovi za doprinose, manje plaće, konkurencija s Istoka

Sa Zavodom za zapošljavanje pomorac mora sklopiti poseban ugovor o plaćanju doprinosa i onda naknadno, ako ostvaruje ostale uvjete, ima pravo na novčanu naknadu. Pomorci su o tome nedovoljno informirani i malo ih je koji uspiju ostvariti to pravo. Stoga SPH konstantno predlaže izmjene zakona i propisa kako bi se pomorci doveli u ravnopravan položaj s ostalim građanima, kaže Mišić

Nažalost, kod nas još uvijek vlada stereotip da pomorci dobro zarađuju. To naprosto nije istina, jer oni su među prvima na svojim leđima osjetili teret globalne recesije. Naši su ljudi bili traženi i na cijeni, ali danas to više nije tako, tvrdi 28-godišnji pravnik Luka Mišić koji je prije malo više od mjesec dana postao voditelj zadarskog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske. Na tome mjestu zamijenio je Marka Miočića, za kojeg kaže da mu je, uz glavnoga tajnika SPH Predraga Brazzodura, veliki oslonac i pomoć. Na novome radnome mjestu, na koje je došao iz Zavoda za zapošljavanje, gdje je bio zaposlen kao stručni savjetnik za prava tijekom nezaposlenosti, susreo se s gorućim problemima oko 7.000 pomoraca u Zadarskoj županiji.
– Pomorce, kao i ostale hrvatske građane, najviše muči nezaposlenost koja se manifestira u boljem slučaju smanjenom plaćom, a u lošijem otkazima ili dugim čekanjem na ukrcaj jer se naši pomorci zamjenjuju jeftinijom radnom snagom s Istoka, napominje mladi pravnik i dodaje da u našoj zemlji ima između 26.000 i 30.000 pomoraca te da je upravo Zadarska županija najpomorskija zahvaljujući, među ostalim, i Tankerskoj plovidbi koja je uvijek zapošljavala isključivo hrvatske pomorce, i to većinom sa zadarskog područja, kaže Mišić dodajući kako je Hrvatska ulaskom u EU obvezna primjenjivati uredbu Europske unije 883/2004 o koordinaciji socijalnih sustava, po kojoj bi svi naši pomorci koji plove na brodovima pod nekom od EU zastava morali plaćati doprinose u zemlji čiju zastavu brod vije. U tom smislu, navodi Mišić, sigurno bi bili skuplji i prijetila bi opasnost da ostanu bez posla, ali Sindikat pomoraca iskoristio je mogućnost iz Uredbe da se hrvatski pomorci zapošljavaju preko novoosnovanih hrvatskih poslodavaca i na takav način oni i dalje plaćaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj te zadržavaju posao, a poslodavac im isplaćuje plaću.
U evidenciji HZZ-a nema podataka o nezaposlenim pomorcima jer se oni prijavljuju ovlaštenim posrednicima za zapošljavanje pomoraca, a mladi pomorci na početku karijere, iako su obrazovani moraju odraditi vježbenički staž da bi postali časnici, teško uspijevaju pronaći posao zbog konkurencije s Istoka koja dolazi s Filipina, a u novije doba iz Burme, Indije i Kine te velikog broja vježbenika koje škole i fakulteti godišnje „izbacuju” i relativno malog broja brodova pod hrvatskom zastavom dok je ukrcaj u svojstvu vježbenika na brodove pod stranom zastavom težak zbog pritiska vježbenika drugih nacionalnosti koji imaju prednost. Uz to, brodari preferiraju vježbenike sa završenim fakultetom.
Hrvatski pomorci, podsjeća Mišić, nisu u potpunosti inkorporirani u hrvatski zakonodavni okvir. Kad se iskrcaju, oni kao i svi ostali građani imaju status nezaposlene osobe, ali za razliku od većine, ne ostvaruju pravo na naknadu za nezaposlene.
– Pomorac prije ukrcaja mora sa Zavodom za zapošljavanje sklopiti poseban ugovor o plaćanju doprinosa i onda naknadno, ako ostvaruje ostale uvjete, ima pravo na novčanu naknadu. Pomorci su o tome nedovoljno informirani i malo ih je koji uspiju ostvariti to pravo. Stoga Sindikat pomoraca konstantno predlaže izmjene zakona i propisa kako bi se pomorci doveli u ravnopravan položaj s ostalim građanima, kaže voditelj zadarskog ureda Sindikata pomoraca.