Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Longin: Cilj mi je pet posto svjetskih roba skrenuti prema Zadru

08.09.2016. 22:00
Longin: Cilj mi je pet posto svjetskih roba skrenuti prema Zadru


Božidar Longin najžešći je zagovornik dovršetka projekta luke Gaženica i za njega će se, kao i za druge projekte Zadra i županije, boriti bez obzira kud ga politička sudbina odvede nakon parlamentarnih izbora. Kandidatura na HDZ-ovoj listi za IX. izbornu jedincu prilika mu je da još jednom skrene pažnju na projekt za kojega je uvjeren da bi preporodio Zadar i cijelu Hrvatsku. Intrigantna ideja o skretanju dijela robe iz Sueza prema zadarskoj pomorskoj luci zamjeniku zadarskog župana postao je životni cilj jer je proputovao velik dio svijeta, a uvjete kakvih ima Zadar, napominje, nigdje nije vidio.
Politika mu stoga je samo baza za realizaciju ovakvih projekata, a za dovršetak luke Gaženica već je uspostavio kontakte s nekoliko najmoćnijih svjetskih brodara. O tome koliko su ovi planovi realni i gdje će za njih naći financijsku podršku, otvoreno govori za naš list.
Izgradnja ribarske luke
– Kada govorimo o gospodarstvu općenito, na prvom je mjestu su promet usluga i turizam, a uz njega i proizvodnja hrane. Tu je i ribarstvo radi kojega i planiramo izgradnju ribarske luke, ali i proizvodnju ribe. Nemojmo zaboraviti da naša županija u ovom trenutku proizvodi 80 posto bijele ribe u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji i 70 posto tuna. Smatram da je to naša budućnost i da moramo učiniti sve da iskoristimo uvjete ovoga kraja. Naime, često se rade usporedbe s bivšom državom i time kako je ona u ovim resorima funkcionirala. Ne volim raditi usporedbe, ali znamo da je ranije primat imala vojna industrija s uhodanim trakom sve do obale. Taj politički aspekt slabljenja Hrvatske te nakon njega i oružani napad doveli su do neminovnog gospodarskog slabljenja države. Ne poduzmemo li čim prije korake za njen gospodarski rast Hrvatska će biti u još težoj gospodarskoj situaciji.
 Ciljate na geostrateški položaj Zadra i njegov značaj za cijelu državu?
– Tako je. Nekad je roba putovala od Zapada prema Istoku, trasom bivše države Bratstvo-Jedinstvo od Njemačke prema Turskoj, od čega su, naravno, najviše koristi imali Srbi. Razvijala se luka Rijeka i to je bila  temeljna okosnica tadašnjeg prometnog razvoja. Međutim, današnja je situacija u svijetu potpuno drugačija jer se sva proizvodnja premjestila na Daleki istok. Više nije riječ samo o Kini kao o velikom proizvođaču, već o Indiji, Pakistanu i ostalim zemljama toga dijela svijeta. Znamo i zašto, prvenstveno jer je riječ o jeftinoj radnoj snazi koja omogućuje i jeftiniju cijenu konačnog proizvoda.
Nova tržišta
Zaista smatrate da dio te robe možemo usmjeriti prema Hrvatskoj?
– Apsolutno, jer je riječ o nevjerojatnim brojkama. Godišnje kroz Suez prođe milijarda tona robe i samo od tog prolaza Egipat godišnje utrži 20 milijardi dolara! Na tim morskim magistralama od prolaza kroz Suez tek nešto malo robe odlazi prema Genovi, Marseilleu i Barceloni, ali uglavnom sva ta roba opet prolazi kroz Gibraltar, da bi 70 posto nje završilo u Rotterdamu i Hamburgu. Borit ću se za to da prioritet naše vlade bude skretanje čak pet posto svjetske robe prema Jadranu, te da se tu brojku udvostruči za deset godina.
 Koliko je ova opcija realna? Postoje mnogi svjetski lobiji kojima ne bi odgovaralo da im uzmemo ovako velik dio kolača?
– Da nije realna, o njoj ne bih ni govorio. Stvara se nova Europa u kojoj imamo i nove članice poput Bugarske i Rumunjske koje su Srednjoj Europi donijele novi broj stanovnika. Dodamo li tu i Srbiju i BiH kao potencijalna tržišta, vidimo da je riječ o stotinama milijuna stanovnika kojih treba opskrbiti raznim robama. Je li logično da ove robe idu uokolo, pa se tek onda vraćaju nama ili je ipak logika da se tak iskrcaj događa kod nas? Za pet sati jedan kamion može doći do Austrije, Mađarske ili u druge zemlje i to je naš velik potencijal. A u cijeloj je priči najvažnije da je sve ovo itekako izvedivo.
 Zašto to onda niti jedna hrvatska vlada nije pokušala?
Geografske prednosti
– Dosad nije bilo kvalitetnih pokušaja i mislim da smo na najboljem putu s našim projektom luke Gaženica. Zadar je u daljoj prošlosti bio apsolutno dominantan na ovom dijelu Jadrana, a ja ovdje volim reći da moramo zahvaliti dragom Bogu što smo se baš tu rodili. Ovaj zemljopisni položaj dao nam je nevjerojatnu šansu za gospodarski razvoj jer imamo vrlo pitomu obalu, plodno zaleđe i niz drugih pogodnosti. Zadar je u cijeloj svojoj povijesti bio stjecište roba između Istoka i Zapada, ali i glavni put još od starog Rima između Srednje Italije i Panonskog  bazena. Upravo tu moramo hvatati svoju poziciju jer Zadar je i danas stjecište roba i usluga. Trasu Baltik-Srednja Europa moramo privući ovdje jer je ovo povijesna šansa, u ovom trenutku tu trasu nema nitko drugi.
No imaju li Zadar i Hrvatska u ovom trenutku uvjete za stvaranja tako snažnih prometnih koridora?
– Evo, sada ih stvaramo. Nikad neću reći da sam ja nešto napravio jer pojedinac ništa ne može sam. U ovakvim je projektima potreban timski rad. Gaženica nije projekt koji je nastao ove ili prošle godine, to je san kojeg su Zadrani sanjali godinama, a ja kažem da tu ne treba ništa drugo nego se vratiti se u povijest i vidjeti kako je naš grad nekad funkcionirao, odnosno zašto je svim osvajačima svijeta bio toliko važan. A mi koji ovdje živimo znamo da je bio dominantan zbog svoj zemljopisnog položaja. I zato je važno da Gaženica postane središte putničkog, dužobalnog i lokalnog prometa. Infrastrukturu imamo, krenuli smo i s izgradnjom terminala, stvaramo ostale preduvjete i za godinu dana tvrdim da ćemo ovo imati riješeno.
 Što je sa kruzerskim prometom koji donosi veliku zaradu, a uvjeti za njegov razvoj još nisu stvoreni?
– Tu uporno radim na jednom važnom projektu koji bi zatvorio krug razvoja Zadra, time i cijele Hrvatske, a to je da Gaženica postane homeport za kruzere. Status matične luke donio bi nam velike prihode, primjerice, sjetimo se samo da svu posadu broda najprije treba pregledati, što bi donijelo zaradu našoj bolnici. A o nabavci hrane, pića i svemu ostalom za putnike da i ne govorimo. Analiziramo li potrošnju prosječnog kruzera od 250 metara, s 2.000 putnika i tisuću članova posade, dolazimo do fascinantnih brojki u zaradi od kruzerskog prometa. Važna je i činjenica da bi naši pomorci u ovoj luci mogli naći kruh, umjesto što i dalje odlaze na kruzere u Miami ili drugi dio svijeta. Ponavljam, ovo je povijesna šansa, jer je, a vidimo to i po najnovijoj političkoj situaciji, Sjeverna Afrika tu zapostavljena, Istanbul je opstao bez ijednog kruzera, a Venecija je prebukirana.
 Što ste dosad konkretno napravili na projektu razvoja luke Gaženicva, jesu li već ostvareni neki kontakti sa inozemnim brodarima?
– Ne samo to. zadržali smo već i postojeće kontakte, te ćemo u roku od dva mjeseca pripremiti dokumentaciju za kruzerski promet. Imamo već poznatih svjetskih brodara koji su zainteresirani za Zadar, zato sam svih ovih godina i napravio stotine kilometara i uspostavio niz kontakata kako bismo ovaj projekt konačno zaokružili. Preduvjet je gradnja zgarde terminala jer bez nje ne može ništa ići dalje. Ni danas ne mogu prežaliti što nije napravljena po projektu arhitekte Nikole Bašića, nego je SDP-ova vlada podigla kontejnere. Izbacili su i most koji je trebao voditi iz glavne zgrade vodi do kruzera, a bez toga kruzerski promet jednostavno nije moguć. Zato mi imponira što je kamen temeljac postavila predsjednica RH jer to znači da razumije značaj ovog projekta za cijelu Hrvatsku.
 Je li istina da je njemačka banka za obnovu i razvoj već osigurala sredstva za nastavak projekta?
– Da, stoga mi je posebno drago da je na polaganju kamena temeljca bio i direktor Njemačke banke za obnovu i razvoj koji je rekao da ovaj projekt može biti primjer ostalim projektima, te nam već osigurao 3,5 milijuna eura za izgradnju ovog mosta. Naglasio je kako će nas pratiti do kraja ovog projekta, zato što prije moramo razvijati i željeznicu jer bez nje ne možemo osigurati adekvatne uvjete prometa.
 Kako kada je Vlada ugasila sva radna mjesta u HŽ Cargu u Zadru?
– Na tome treba raditi, Ličku prugu već imamo i moramo je dodatno elektrificirati, za što nam je potrebna milijarda kuna. Bez toga nema dalje jer biznis ne čeka, on traži brzu reakciju. Bivša vlada želi zaboraviti da smo već izgubili četiri godine i da to sada treba što prije nadoknaditi. Hrvatska više nema vremena za odgode, moramo se okrenuti radu i boljitku Hrvatske. Moramo biti mudri i vidjeti kako to drugi rade, uostalom i sam sam vodio veliku firmu i dokazao se rezultatima i sada to iskustvo želim prenijeti i na projekt razvoja zadarske luke. To mi je životni cilj jer kako i ona pjesma kaže: “Zadar je u srcu mome, Zadar je u mojoj duši…”