Zadrani su učili gramatiku već u 10. stoljeću

Znatiželja ili radoznalost bili su pokretač svih ljudskih nastojanja da se skine veo tajne sa svega što čovjeka okružuje. Bez istraživanja ne bi bilo ni napretka čovjeka i kada bi čovjek prestao istraživati, to bi bio njegov kraj, istaknuo je sveučilišni profesor dr. sc. Ante Uglešić na predavanju u povodu Međunarodnog dana pismenosti u organizaciji HDZ-a, jučer u Gradskoj knjižnici Zadar.
– Svi znamo da pismenost i sve što se vezuje uz nju pokreće čovječanstvo. Znanje pokreće svijet. A čovjek je znatiželjno biće kojeg zanima okolina s kojom se susreće, no i širi prostor, kozmos, istaknuo je Uglešić, ističući pritom razliku između znanja i znanosti.
– Znanje je opća ljudska stečevina. Znanje ima svatko, od djeteta do najstarijeg čovjeka. To je tekovina jednog naroda, prostora i vremena. Ali često puta miješaju se pojmovi “znanje” i “znanost”. To treba razlikovati. Jer, znanje je opći pojam i svi njime baratamo. Znanost pak počinje tamo gdje se znanje zaustavlja i plod je razumskog napora da se prirodni fenomeni upoznaju uzročno-posljedično, istaknuo je Uglešić, koji je tijekom svoga izlaganja dao povijesni pregled školskog i intelektualnog odgoja, od antike pa do danas.
Iznio je tako i detalje kako se u antičkoj Grčkoj načelno nije pravila razlika u obrazovanju dječaka i djevojčica. Pravo na to imali su svi. Tek u doba Rimske republike počinju se obrazovati samo dječaci. Osvrnuo se nekadašnji rektor i na Bolonjski proces, za koji je istaknuo kako ga je potrebno implementirati, no ne samo na papiru.
– Zbog nepotpune primjene Bolonjskog procesa obrazovanje je lošije nego što je bilo prije njega, istaknuo je Uglešić.
Dotaknuo se i cjelovite kurikularne reforme, kao jedne od prvih i najvažnijih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
– Kurikularna reforma je ispolitizirana. Način na koji se ona pokušava nametnuti nije dobar i politiku treba izbaciti iz toga. Jer, ispolitizirani kurikulum nas dovodi do zaostajanja, poručio je Uglešić te istaknuo važnost većeg uključenja roditelja u proces obrazovanja koje se, kaže, ništa ne pita, ali i važnost autonomije u radu obrazovnih stručnjaka.
Osim njega, na temu doprinosa Zadra hrvatskoj pisanoj baštini govorio je dr. sc. Robert Bacalja, a na temu izvannastavnih aktivnosti – od nadarenosti do izvrsnosti, govorio je gradski pročelnik Joso Nekić.
– Brojni su doprinosi zadarskog kraja hrvatskoj pisanoj baštini. Još od desetog stoljeća ovdje djeluju učitelji gramatike, a tu su i brojni dokumenti koji svjedoče pisanoj aktivnosti u Hrvatskoj, kazao je dr. Bacalja.
Tu su Časoslov opatice Čike, prvi hrvatski roman Planine Petra Zoranića… U skladu s gospodarskim prosperitetom, unatoč ratnim stradanjima, na istaknutom mjestu sraza Istoka i Zapada, u Zadru i okolici tekle su raznorazne kulturne aktivnosti, što je zacijelo pridonijelo i činjenici da je taj dio Hrvatske dao Europi takve izvanredne umjetnike kao što su Juraj Matejev Dalmatinac, braća Laurana iz Vrane, Andrija Medulić i brojni drugi, istaknuo je Bacalja.