Konkurentni u EU

Ulaskom u EU najveći  izazov hrvatskog  poljodjelstva je  konkurentnost.
U strukturi poljodjelstva  se smanjuje broj, a  povećava veličina  obiteljskih gospodarstava,  što jača konkurentnost.
Od ukupno 120 tisuća  poticanih, mora se  osigurati opstojnost barem  80 tisuća obiteljskih  gospodarstava.
Kakvoća je glavna  značajka konkurentnosti  hrvatskog poljodjelstva.
Kakvoću hrvatskih  proizvoda povećava  obiteljsko poljodjelstvo,  izvornost, stare pasmine i  kultivari.
Slavonsko poljodjelstvo  vrlo je konkurentno u  proizvodnji žita,  industrijskih kultura i  krmnog bilja, kao i  vina,  mlijeka, kulina i kobasica.
Hrvatsko gorsko  poljodjelstvo preko  pašnog i uzgojnog  govedarstva, pčelarstva,  proizvodnje sjemenskog  krumpira, bobičastog voća,  divljači, začinskog,  ljekovitog  i aromatičnog  bilja, vrlo je konkurentno.
Sredozemno hrvatsko  poljodjelstvo, odlikujući se   proizvodnjom vina, ribe,  maslinova ulja, ljekovita  bilja, voća i povrća, uz  kozarstvo i ovčarstvo, i  preradu mliječnih  proizvoda, spada u  najkonkurentnije  proizvodnje.
Označavanje, odnosno  određivanje valjane znamke  izvornih poljodjelskih  proizvoda sa zemljopisnim  podrijetlom, ekološke i  integrirane proizvodnje,  ključno je za hrvatsko  poljodjelstvo, a iznimno  utječe na konkurentnost.
Vrijednost tala i  proizvodni položaji od  bitne su važnosti za  natjecateljstvo.
U Zadarskoj županiji  konkurentna je  proizvodnja OPG-a  od 3 do 5 ha maslinarske,  voćarske  ili vinogradarske  proizvodnje, 300 ovaca ili  koza. Minivinarija mljekara  ili uljara, 50 t uzgojene  ribe, 60 košnica pčela.
U domeni trženja  poljodjelskih proizvoda, za  bolje natjecateljstvo,  nedostaje udruživanje,  posebice u marketinške  zadruge, zatim ulaganja u  zajedničku zadružnu tržnu  infrastrukturu i posebnu  maloprodajnu mrežu.
Vaš Bage