Zrmanju ugrožava crpljenje vode u sušnom razdoblju

Nakon provedenih istraživanja i izrađenih stručnih dokumenata, Zadarska županija imenovala je povjerenstvo za pripremu odluke o zaštiti slijeva vodocrpilišta Dolac (Muškovci) i Berberov buk, čime se pokreće zaštita ovih izvorišta vode. Cijeli slijev zahvaća površinu od preko 670 km2 terena koji se proteže kroz dvije županije, zbog čega su u Povjerenstvo imenovani i predstavnici Ličko-senjske županije.
Zakonom o vodama propisano je, naime, da se zaštita izvorišta i površinskih vodozahvata po zonama sanitarne zaštite provodi sukladno odluci o zaštiti izvorišta, a naručitelj vodoistražnih radova i elaborata zona sanitarne zaštite za postojeća izvorišta za javnu vodoopskrbu treba biti jedinica lokalne ili područne samouprave na koje se odluka o zaštiti izvorišta odnosi. Kako za vodocrpilišta Dolac (Muškovci) i Berberov buk ranije nije bila donesena odluka o zaštiti izvorišta Zadarska županija započela je postupak njenog donošenja.
Hrvatski geološki institut je izradio dokumente elaborat Slijev vodocrpilišta Dolac (Muškovci) i Berberov buk – Hidrološka interpretacija postojećih istraživanja i detaljno kartiranje ponornih zona Gračačkog polja; elaborat Trasiranje podzemnih tokova u neposrednom zaleđu vodozahvata i detaljno hidrogeološko kartiranje zaleđa vodocrpilišta Dolac i Hidrogeološki elaborat zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Dolac (Muškovci) i Berberov buk. U njemu su detaljno opisane sve značajke područja, moguće slabosti i preporuke za daljnju zaštitu.
U razdoblju od 2013. do početka 2016. slijevno područje izvorišta zahvaćenih u zajedničkom vodocrpilištu Dolac u Muškovcima, te površinski zahvat voda rijeke Zrmanje Berberov buk, istraživani su u tri faze. U tim istraživanjima analizirane su, prije svega, ponorne zone Gračačkog polja, odakle prema Zrmanji i izvorima u području Muškovaca podzemno teku relativno velike količine vode, što je dokazano nizom trasiranja u prošlosti. Postavljene su osnovne granice ovog vrlo složenog krškog slijeva čiji su izrazito zamršeni prirodni odnosi do krajnosti zamršeni velikim ljudskim intervencijama – branom i retencijom Štikada u Gračačkom polju, kanalima prema ponornim zonama i ponajviše cjevovodon reverzibilne hidroelektrane (RHE) Velebit. Cjevovodom se tijekom većeg dijela godine gotovo sva voda iz Gračačkog polja preusmjerava za rad RHE Velebit, te time ponori ostaju neaktivni.
Zbog naraslih potreba za vodom, još je šezdesetih godina prošlog stoljeća počelo studiranje mogućnosti opskrbe vodom zadarskog područja regionalnim vodovodom sa zahvatom vode na području Zrmanje. Nakon nekoliko studija 1975. godine započeli su radovi na izgradnji prve dionice toga vodovoda, a sam je sustav, dovršenjem crpne postaje Dolac, pušten u eksploataciju 1981.g. Dio voda koje dotječu u Dolac potječu iz izvora s desne obale Zrmanje na lokalitetu Muškovci (Sekulića vrelo, Dorinovac, Čavlinovac, Manišino vrelo i Čavle), a dio iz vodozahvata na Berberovom buku. Odatle se voda tlači do vodospreme i prekidne komore “Milanci”, te dalje gravitacijski, 44 km dugim cjevovodom prema Zadru, uz nekoliko manjih ogranaka prema podvelebitskom priobalju, Benkovcu, te usputnom opskrbom voda za obližnja naselja.
Tijekom ljetnih sušnih razdoblja, kada se količine vode u Zrmanji bitno smanje, kao i izdašnosti izvora na lokalitetu Muškovci, a istovremeno porastu vodoopskrbne potrebe, dolazi i do pretjerane eksploatacije, pa i ugrožavanja biološkog minimuma Zrmanje, odnosno njezinog ekološki prihvatljivog protoka. Zbog toga je nužno tražiti rješenja smanjenja potreba za vodom, mogućnosti dodatnog zahvaćanja voda iz nekih drugih resursa… Dodatni razlog tome je i očekivano pogoršanje hidroloških prilika tijekom narednog razdoblja, u uvjetima prisutnih klimatskih promjena/varijacija.
– Smanjenje potrošnje pitke vode (vode koja se, kao što je poznato, koristi i za druge namjene!) općenito jest cilj na kojem treba sustavno raditi. Osim, da tako kažem, tehno-ekonomskog optimiranja i uravnoteženja potrošnje pitke vode u cijelom sustavu izvorišta, svakako bi trebalo više povesti računa i o alternativnim načinima korištenja voda iz drugih izvora za takve druge namjene (poljoprivreda, turizam, gospodarstvo…). Osobno držim da je takav ‘projektni zadatak’ odnosno provedbu pojedinih mjera za očekivati prvenstveno od strane Hrvatskih voda odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a naša Županija će svakako, u okviru mogućnosti, dati očekivani stručni, tehnički i financijski doprinos, kaže pročelnik Olivio Meštrović.
U zaključnom dijelu Studije ističe se kako je brigu o onečišćivačima unutar zona sanitarne zaštite potrebno je uskladiti zajedno s ostalim vidovima zaštite ovog okoliša, a koji se u određenoj mjeri preklapaju. Tako je veliki dio terena koji će biti pokriven zonama sanitarne zaštite ujedno već unutar granica nacionalnog parka. Uočljiv je veliki broj neuređenih, tzv. divljih deponija, koja su u našem krškom terenu vrlo brojna, a nisu preciznije obrađivana u sklopu ovoga elaborata jer im se pozicije često mijenjaju te konstantno nastaju novi deponiji i saniraju se postojeći. Prelaskom na gospodarenje komunalnim i ostalim otpadom na razini županija planirana je sanacija postojećih odlagališta otpada, a tu se u razmatranom terenu nalazi odlagalište Stražbenica 2 kod Gračaca.
Od ostalih mogućih onečišćivača tu su poljodjelska aktivnost, koja je ovdje na niskom stupnju razvitka, no ako se s vremenom bude planirala, potrebno ju je izvoditi u skladu s održivim gospodarenjem prostorom. S vremenom je potrebno razvijati kanalizacijsku mrežu Gračaca i svih naselja u slijevu, te otpadne vode pročišćavati prije upuštanja u krško podzemlje. Također je spomenuta važnost državne ceste čije kolničke vode nesumnjivo dolaze do voda kaptaže Dolac, što je dokazano traserom, solju u vrijeme kiše.