Odljev mozgova prevladavajuća emigracija

Ratne prilike, povećane stope nezaposlenosti, sve veći stupanj obrazovanja stanovništva, pomanjkanje investicija, kriza hrvatskih gospodarskih grana, potiču seljenje u inozemstvo. Specifična migrantska skupina koju nazivamo “odljev mozgova” predstavlja prema obujmu prevladavajuću emigraciju novijeg razdoblja, kazala je Miočić
U povodu Međunarodnog dana obitelji, koji se dugi niz godina u svijetu obilježava 15. svibnja, Obiteljski centar Zadarske županije u utorak je organizirao javnu tribinu pod nazivom “Utjecaj migracija na obitelj diljem svijeta”, što je i tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana obitelji. Ova je tribina održana u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice, a na njoj su govorili Jelena Miočić, iz Obiteljskog centra Zadarske županije, Mirjana Šarić, voditeljica Odjela za rješavanje statusnih pitanja stranaca PU Zadarske i Petar Strmota, voditelj Odsjeka za nezakonite migracije, Odjela za granicu PU Zadarske.
Klasifikacija migracija
Kratko predavanje pod nazivom “Karakteristike suvremenih migracijskih kretanja u Europi i RH” održala je Jelena Miočić, pojasnivši najprije sam pojam migracije.
– Migracija je prostorna pokretljivost stanovništva uvjetovana prirodnim i društvenim pojavama kao što je ekološka katastrofa, rad, gospodarska kriza, suša, poplava i slično. Postoje dobrovoljne migracije čiji je razlog uglavnom traženje posla, objedinjavanje obitelji, školovanje ili neki drugi osobni razlozi te prisilne migracije čiji su uzroci sukobi, represija, ekološka katastrofa ili neke druge situacije koje ugrožavaju život i slobodu, kazala je Miočić, istaknuvši kako se migracije dalje klasificiraju na unutarnje i vanjske te dnevne, privremene i sezonske ili trajne.
Što se tiče suvremenih migracijskih kretanja u Europi, Miočić je naglasila kako one podrazumijevaju migracije radne snage među zemljama Europe, koje su otpočele u pedesetim godinama 20. stoljeća. U 70-im godinama prošlog stoljeća priljev strane radne snage u zemlje Zapadne Europe dodatno je pojačan, pa se, kako je kazala Miočić, u ovom razdoblju intenzivno radilo na objedinjavanju obitelji u zemljama imigracije što rezultira intenziviranom politikom integracije i asimilacije stranih radnika i njihovih obitelji. Ta se politika odražavala u odnosu izobrazbe djece, asimilaciji na domaću kulturu, jezik, običaje, kako bi se ta djeca što prije prilagodila standardima izobrazbe i načinu života u zemlji domaćina.
– Sedamdesetih, a kasnije i devedesetih godina, došlo je do suočavanja dvaju modela obiteljskih struktura. Pojam i model male, odnosno velike obitelji donosi sa sobom različite ljestvice društvenih i obiteljskih vrijednosti, ponekad radikalno drukčije načine razmišljanja, rješavanje sukoba, odlučivanja i ponašanja u odnosu na malu obitelj. Njihova nekompatibilnost sa strukturama i pravnim normama država domaćina izaziva brojne nesuglasice, napetosti i konflikte, kazala je Miočić, pojasnivši kako je glavna odlika funkcionalne iseljeničke obitelji u ovom smislu sposobnost prilagodbe i asimilacije. Što se tiče suvremenih hrvatskih migracija, Miočić navodi kako su one odraz društveno-političkih prilika kroz koje u ovom razdoblju prolazi šira regija.
– Ratne prilike, povećane stope nezaposlenosti, sve veći stupanj obrazovanja stanovništva, pomanjkanje investicija, kriza hrvatskih gospodarskih grana djeluju potisno, osobito na mlađu i obrazovaniju kategoriju stanovništva u njihovoj namjeri seljenja u inozemstvo. Ta specifična migrantska skupina koju nazivamo “odljev mozgova” predstavlja prema obujmu prevladavajuću emigraciju novijeg razdoblja, kazala je Miočić.
U Zadru 1.159 stranaca
Predavanje pod nazivom “Rješavanje statusnih pitanja stranaca; svrha spajanja obitelji” održala je potom Mirjana Šarić, pojasnivši ukratko poslove koje policijska postaja obavlja te zakone koji omogućuju spajanje obitelji sa strancima. Pojasnila je također koje sve uvjete stranac mora ispuniti da bi ostvario kratkotrajni, odnosno, privremeni ili stalni boravak u RH te je pojasnila i proceduru podnošenja zahtjeva.
– Nakon podnošenja zahtjeva za privremenim boravkom, strancu se odobrava boravak na godinu dana i u tom razdoblju on u Hrvatskoj ima pravo na rad i obrazovanje. Nakon pet godina privremenog boravka on ima pravo podnijeti zahtjev za stalnim boravkom. Ako je svrha takvog zahtjeva obitelj, nastojimo ih uvijek rješavati u korist stranke, jer imamo na umu da je obitelj temelj našeg društva. Nakon odobrenja zahtjeva za stalnim boravkom, osoba dobiva hrvatsko državljanstvo, kazala je Šarić, istaknuvši kako je na području Zadarske županije trenutačno evidentirano 1.159 stranaca na privremenom boravku, od toga ih 459 ima privremeni boravak sa svrhom spajanja obitelji, a oko 350 ih ima odobren stalni boravak.
Petar Strmota održao je predavanje na temu “Nezakonite migracije obitelji”, dodavši i nekoliko takvih primjera na zadarskom području.
– S aspekta policije migracije zaista podrazumijevaju široki spektar radnji prema tim osobama. Moram naglasiti da mi uglavnom izlazimo u susret kada je riječ o obiteljskim spajanjima. Tako da smo do sad, kada je bio u pitanju nezakonit boravak u RH, a u svrhu obitelji, uvijek išli samo s novčanim sankcijama, koje iznose od 3 do 7 tisuća kuna, a protjerivanja, ili smještaja u prihvatilište za strance još nije bilo jer smatramo da to nije humano, kazao je Strmota, pojasnivši kako je u interesu Policije da bude naklona prema migrantima, jer su i zemlje EU u vrijeme rata bile itekako blagonaklone prema Hrvatima.