17 °C
Online izdanje
Ponedjeljak, 24.travnja 2017.
Vi ste ovdje:  Home » Kultura
RSS feed
Današnji broj
Kultura
Povratak
U Planinama se isprepliću povijesna stvarnost te interpretacija snova i mašte
Piše: Branko Božić
Foto: Branko BOŽIĆ

Da je starohrvatski kraljevski grad Nin bio i ostao kako kroz svoju bogatu povijest, tako i danas, nepresušno vrelo kulturnog i povijesnog stvaralaštva, na najbolji mogući način svjedoči nam najnoviji primjer mladog i darovitog ninskog umjetnika, slikara, pisca i arhitekta Mirka Boyanna Štulića. On je u maniri i na tragu čuvenog ninskog pjesnika Petra Zoranića Ninjanina ovih dana napisao i izdao nadasve zanimljivo djelo. Riječ je o knjizi pod nazivom ¨Planina¨, koja je znatno ne samo prošireno, već i dosta izmijenjeno izdanje romana ¨Dandon priča iz Hrvatske¨, kojeg je Štulić izdao u ljeto 2011 godine.

Prvim izdanjem romana je, kao 2009. godine objavljenom kulturno- povijesnom monografijom pod imenom ¨Nin i Štulići¨, još jednom iskazao pjesničku dušu i nemjerljivu ljubav prema svome rodnom Ninu i njegovim žiteljima, kao i prema svojoj dragoj domovini Hrvatskoj, koju je kao sudionik Domovinskog rata branio od u razdoblju od 1991. do 1994 godine.

Najnovija knjiga ¨Planina¨ trenutačno mu se nalazi na recenziji te je pored Nina planira predstaviti široj javnosti u Zadru, Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj. Za ovo djelo, za koje je Štulić sam osmislio i naslovnicu,  ponosno tvrdi da je kruna njegovog dosadašnjeg stvaralaštva. Tiskao ga je u vlastitoj nakladi na 204 stranice u zagrebačkoj tiskari ¨Znanje d.o.o.¨ a lektorirala ga je Antonija Jurčić. Sastavljeno je od 20 poglavlja s oko 52.000 riječi ili 177 kartica teksta.

 - Ovaj moj najnoviji književni uradak, za kojeg se može reći da je magično- realističnog sadržaja, rodio se pola stoljeća iza objave još uvijek itekako aktualnog romana ¨Planine¨ Petra Zoranić, 1569. godine u Veneciji. Imao sam za njega više radnih naslova, ali sam se na kraju odlučio za ovaj, jer me uvelike asocira na našeg prvog književnika Zoranića Ninjanina. U mojoj Planini isprepleću se ondašnja povijesna stvarnost te interpretacija snova i mašte te se sve to zajedno pretače u određenu priču. Radnja se odvija u Ninu, Zadru, Ravnim kotarima te posebno na južnim obroncima Velebita, Tulovim gredama, u malenom selu Stoline od 50- tak kuća. Posebno je naglašena povijest našeg kraja u godinama s početka 16 stoljeća, u itekako prelomnom razdoblju kada dolazi do širenja Turskog carstva s Istoka sve do nas, do zapadnog Balkana te vremena kada se osvaja Amerika, u koju se naseljavaju Europljani, govori Štulić, dodajući kako se radi o prijelomnim godinama za svjetsku povijest.

- Zbog toga sam u to vrijeme smjestio radnju romana kako bi s istim povijesnim osvrtima naglasio što je prethodilo onodobnim zbivanjima, ali i kako bi čitatelja uputio, odnosno upoznao ga s tim zbivanjima, kako bi lakše shvatio situaciju do koje smo došli početkom 16. stoljeća, ali isto tako što se događalo kasnije. To je jako bitno jer je povijest učiteljica života, a ja bih nadodao i proročnica budućnosti. Vrlo bitno je sve navedeno prvenstveno za naše mlade naraštaje da spoznaju povijest ovog našeg kraja. Jer onaj koji poštuje svoju povijest i tradiciju, imat će temelj i orijentaciju za budućnost priča ovaj književnik, koji je kazao kako isto tako stablo ima svoj korijen da bi se moglo razvijati.

- Svakako moram istaknuti da sam u romanu ¨Planina¨ produbio i proširio legendu o neobičnom starcu Dandonu, za kojeg legenda kaže da je imao preko 500 godina, koji je živio na obroncima južnog Velebita i prema kojem se dana 16. travnja 1520. godine mladi mletački časnik Marko Moro s desetoricom najodanijih vojnika uputio iz Zadra. Dandon prije toga dulje vremena Moru tri puta ulazi u san i to u zoru, oko podneva i navečer, te ga na taj način priziva k sebi, kako bi ga zajedno a pučanstvom Zadra i njegovog zaleđa spasio iz pogibeljnih situacija. Mladi časnik Marko je idealist i izabranik, koji uz Dandonovu pomoć otkriva životne istine kao što su ¨Zlatni rez¨, ¨Omjer savršenstva¨ te intuitivnu spoznaju ¨Jesam, stoga mislim¨, govori Štulić.

- Na koncu želim istaknuti kako je, uz ostalo, univerzalna poruka mog najnovijeg romana da bi u svijetu više trebali vladati ljubav i razumijevanje, da svoje neprijatelje trebamo poštivati, a ne mrziti, kao i da kreativnost pobijedi ništavilo. Nadalje, želio sam istaknuti pobjedu života nad smrću, kao i poruku mladima da slijede kulturu života, stvaralaštva i kreacija i da više razmišljaju o našim hrvatskim korijenima, o našoj povijesti, ljudskim idealima, filozofiji i na koncu o Bogu i da nije život kako neki tvrde samo ¨use, na se i poda se¨, zaključuje Boyann Štulić.

Trenutno nema komentara

Komentiranje više nije dostupno
Copyright © 2008. Zadarski list Uvjeti korištenja | Zaštita privatnosti | Impressum | Marketing
Powered by Sitestudio.hr