Picula: U školama nema dovoljno maritimne baštine

Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju okupila i predstavnike stranih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora
Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za  mora, rijeke, otoke i priobalna područja, zastupnik Tonino Picula domaćin je dvodnevne međunarodne konferencije “Maritimna baština u  lokalnim zajednicama – modeli održivosti” koja se održava u prostoru  brodogradilišta Betina, kao neslužbenoj prijestolnici hrvatske brodogradnje.
Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju okupila i  predstavnike stranih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora, kao primjere dobre prakse od kojih Hrvatska može učiti. Među njima i generalnog  tajnika Europske maritimne baštine Theda Fruithofa kao predstavnika  Nizozemske, zemlje koja ima čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najveću flotu na svijetu.
– Maritimna baština puno je više od samog broda, umijeća izgradnje i  upravljanja njime. Ona je ogroman prostor u kojem je brod njezin centralni dio od kojeg sve polazi. Plovidba tradicijskim plovilima nije samo  rješavanje transporta već način kako smo oblikovali vlastiti jezik, razmišljanje… Napraviti brod traži ljudsku suradnju, izradu različitih alata,  javlja se sreća kad se slavi porinuće broda, kao i tuga ukoliko se brodu  nešto dogodi, poručio je zastupnik Tonino Picula.
Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru upozorio je da brod može i  mora postati kulturno dobro te da je taj zahtjev upućen Ministarstvu  kulture.
– Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i  mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je  naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu.
Šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal i ravnateljica eko muzeja iz Portugala Elisabete Curtinhal istaknula je da se suočavaju s istim  problemima kao i Hrvatska. Iako imaju flotu od 90 aktivnih plovećih tradicionalnih plovila i oni se bore s činjenicom da ih, ako se zatvore tradicionalna brodogradilišta neće imati tko popravljati.
Upravo na probleme u obrazovanju upozorio je i zastupnik Picula. U  školama nema dovoljno sadržaja, čak i u pomorskim programima, koji  bi potaknuli interes mladih za ovaj iznimno važan segment hrvatske kulture i života.
– Ako nemate strategiju na državnoj razini onda sve ostaje na entuzijazmu pojedinaca – ljudi iz lokalnih zajednica će se znati nositi s time, ali  nećemo moći proširiti horizonte onima koji bi htjeli znati više, a nisu toliko upućeni. Zato smo izabrali Betinu, ali ciljano birali i naše goste na  konferenciji, rekao je Picula.
Cilj ove dvodnevne konferencije je pridonijeti promišljanju dugoročne  održivosti postojećih projekata i inicijativa, ali i potaknuti razvoj novih  kroz predstavljanje uspješnih lokalnih i europskih praksi. Uz plenarnu  raspravu o stanju hrvatske i europske maritimne baštine, konferencija će  na nekoliko panela posebno naglasiti tri važna aspekta održivosti: obrazovanje, financiranje i praktične primjere postojećih modela održivosti u  EU i Hrvatskoj.