Plavi salon: “Umjetnik kao idealni lažljivac”

Izložba Ususret Plavom salonu, mada u skraćenoj verziji zbog niza nepovoljnih okolnosti, od prostornih do financijskih, nastoji ukazati na kroz povijest umjetnosti trajnu, a ipak stalno promjenljivu prisutnost figure i onoga što ona nosi sa sobom, kaže Vinko Srhoj

U Kneževoj i Providurovoj  palači za koji dan, točnije 15.  rujna očekuje nas otvorenje  izložbe pod nazivom “Ususret  Plavom salonu”. Što to točno  znači i kada možemo očekivati “pravi” plavi salon upitali  smo voditeljicu Galerije umjetnina Ljubicu Srhoj-Čerinu.
– To je jako teško za reći.  Uglavnom, ovom izložbom  htjeli smo podsjetiti na Plavi  salon i na njegovu važnost.  Nadamo se da će se uskoro  renovirati i adaptirati barem  prostor Galerije umjetnina pa  da ćemo ga moći napraviti tu,  a da ne moramo čekati da se  Muzej grada napravi, kaže  Srhoj-Čerina.
Istaknula je da su, za prvi  koncept izložbe koja se trebala sastojati od tri dijela,  tražili ukupno 230.000 kuna,  no dobili su samo 100.000. U  tom iznosu Ministarstvo kulture uopće ne sudjeluje, a pomogli su Zadarska Županija,  Grad Zadar i Turistička zajednica grada Zadra, te firma  Pevec koja im je ustupila svoje televizore širokih ekrana.
Radmila  Iva Janković, Zadranka koja  radi u Muzeju  suvremene  umjetnosti u Zagrebu trebala je postaviti jednu cjelinu, Vinko Srhoj drugu, a Ljubica Srhoj-Čerina  treću. Međutim, financijski  to ne bi bilo izvedivo pa ćemo  na izložbi vidjeti “samo” dvije  cjeline.
– Izložba Ususret Plavom  salonu, mada u skraćenoj verziji zbog niza nepovoljnih  okolnosti, od prostornih do  financijskih, nastoji ukazati  na kroz povijest umjetnosti  trajnu, a ipak stalno promjenljivu prisutnost figure i  onoga što ona nosi sa sobom,  kaže Vinko Srhoj koji je postavljač izložbu.
Izložba će se održati u   Gradskoj loži i u Kneževoj   palači, a krovni joj je naziv   “Umjetnik kao idealni lažljivac”. Unutar toga u Gradskoj  će se loži predstaviti  jedan od  najboljih suvremenih hrvatskih umjetnika,  Lovro Artuković, a u  Kneževoj će se palači predstaviti skupina mladih umjetnika koja se naziva  “Grupa Gluteus”.
– I kada Artuković izjavljuje da je “prostor slike laž, obmana” i da “istina slikarstva  nije u njemu, nego u nama  samima”, očigledno smjera i  na onu vječnu dilemu u umjetnosti: što je nezin sadržaj:  samo ono što se vidi ili i ono  odsutno iz vidnog polja, što  se sluti? Preplitanje jednoga i  drugoga, i u slučaju Artukovića i grupe Gluteus, govori o  jednoj specifičnoj varijanti  postmoderne figurativne slike koja koristi deskriptivni  realizam da bi ga već u sljedećem trenutku dovela u pitanje. To zato i jest neka vrsta  magičnog realizma koji je  upitniji što je “realniji”, odnosno što nam više izgleda da  nam je svijet familijarno svakodnevan, to nas njegova sjena ili slutnja koja dolazi izvana podsjeća da uvijek postoji nešto još, iza vidljivog u  slici, možda i sasvim različito  od onoga što nam se nudi kao  vizualna izvjesnost, kaže Vinko Srhoj u uvodniku izložbe.
Triennale hrvatskog slikarstva Plavi salon zadnji je put  održan 2005. godine kada je,  priznala je Srhoj-Čerina, Galerija umjetnina pomalo naivno zatvorila svoja vrata uz  nadu da će se njihovi problemi oko adekvatnog prostora uskoro riješiti.
“Naime, otkako je 10. listopada 1948. godine u poslijeratnom razorenom gradu  prvi put osnovana ovakva ustanova, koja je bila i galerija  slika i muzej moderne i suvremene umjetnosti, fundus  koje obuhvaća vrijeme od 13.  stoljeća do danas, prostorna  se situacija nije bitno promijenila ni do iseljenja Galerije.
U očekivanju rješenja, tj.  izgradnje novog Baštinskog  muzeja, ideja kojega je začeta  upravo te 2005. (inicijativa  Narodni muzej Zadar i Poglavarstvo grada Zadra, muzeološki koncept Tomislav  Šola), a ove godine se privodi  kraju izvedbeni projekt (arhitekti Iva Letilović, Igor Pedišić), namjera nam je obnoviti Galeriju koja je već šestu godinu zatvorena, a njezin  stalni postav nedostupan javnosti”, stoji u najavi skorašnje  izložbe.