Eurohercov zahtjev za legalizacijom čeka već 10 mjeseci

Legalizaciju zgrade Euroherca nije zatražio Euroherc ili koncern Agram, nego tvrtka Euroagram koja je na početku priče bila nominalni investitor izgradnje Eurohercove zgrade. To je stvorilo zbrku u adminstrativnim redovima zadarskog Upravnog odjela za izdavanje akata u graditeljstvu

Dubravko Grgić, prvi čovjek Agrama, koji je posljednjih dana prozvan zbog navodne utaje milijarde kuna poreza kroz malverzacije s osiguravajućim kućama, dio svog poslovanja vezao je uz Zadar. Osim što je u zadarskoj marini vezana njegova impresivna jahta Agram, na kojoj su nedavno kao gosti boravili i slavni filmski producent Branko Lustig i glumac Matt Dillon, gradnja zgrade tzv. Euroherca još uvijek je zanimljiva kao primjer bespravne gradnje, ili problema s kojima su se investitori godinama borili u Zadru, ovisno o kutu gledišta.
U Zadru je bez sumnje najzanimljivija priča oko legalizacija bespravno sagrađene poslovne zgrade Euroherca na Branimirovoj obali. Euroagram, tvrtka koja je formalni investitor gradnje Eurohercovog zdanja na Branimirovoj je u studenom prošle godine podnijela zahtjev za legalizacijom svoje poslovne zgrade u kojoj su smještene dvije osiguravateljske kuće, Euroherc i Jadransko osiguranje.
Ministarstvo im poništilo građevinsku dozvolu
 Zanimljivo je da unatoč činjenici da je Euroherc još 25. studenog prošle godine podnio zahtjev za legalizacijom, pravna sudbina zgrade Euroherca ni do danas nije okončana. Ministarstvo graditeljstva, po pravu nadzora, poništilo je izdanu građevinsku dozvolu za gradnju Eurohercove zgrade na Branimirovoj obali. Euroherc je početkom 2000-ih najprije zatražio građevinsku dozvolu za adaptaciju nekadašnjeg restorana društvene prehrane TIZ-a. No, tijekom radova, tadašnji investitor Euroagram je došao do zaključka da bi bolje bilo iz temelja graditi novi objekt, pa su nadležnom uredu Državne uprave odnijeli novi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Uskoro, građevinska dozvola im je izdana, ali ju je ministarstvo uskoro i poništilo.
Prema našem izvoru, koji je u to vrijeme bio upoznat s slučajem, ministarstvo nije poništilo dozvolu zbog kata viška koji se često spominjao u medijima. Naime, to bi bio preočiti primjer pogodovanja, nego je dozvola poništena zbog prostorno-planskih odredaba koje su bile na snazi. Naime, prema bivšem GUP-u dozvola se mogla izdati za adaptaciju restorana TIZ-a, ali je u međuvremenu nastupio Detaljni plan uređenja zone bivše tvornice TIZ koji je, prema tumačenju ministarstva, na istom mjestu priječio izgradnju nove građevine iz temelja iako je na toj markici bila predviđena katnost P+3 ili “prizemlje plus tri kata” za što je Eurohercu odobrena građevinska dozvola.
Dubravko Grgić i Božidar Kalmeta
Kasnijim poništenjem DPU-a, kaže isti izvor, stvar se dodatno zakomplicirala, ali građevinska inspekcija nije posegnula za bagerima jer je zgrada bila prilično izgrađena. Na tiskovnoj konferenciji prilikom svečanog otvaranja zgrade, većinski vlasnik koncerna Agram Dubravko Grgić je izjavio da će srušiti taj navodno sporni kat, ako mu Božidar Kalmeta, u ono vrijeme gradonačelnik Zadra, vrati milijun kuna koje je Grgić navodno dao za grad.
Ubrzo je stigao demant iz Grada Zadra u kojem se kaže da je Euroherc Gradu Zadru na ime komunalne naknade platio “samo” nešto više od 53 tisuće kuna. Je li sve to tad bilo povezano s dolaskom nekih zvučnih imena u KK Zadar, kako se u kuloarima šaputalo, ni do danas nije jasno. No, sudeći po netransparentnosti cijele priče, jedva da je i bitno u poslu nominalne vrijednosti 80 milijuna kuna koliko je koštala izgradnja Eurohercove zgrade na Branimirovoj obali u Zadru.
Iako direktor zadarskog Euroherca Milenko Rajić jučer nije htio komentirati naša saznanja, sjetili smo se jedne njegove stare izjave kada je rekao da se tu zapravo nema što legalizirati. Direktor Rajić je vjerojatno aludirao na pravomoćnu građevinsku dozvolu koju je njegova tvrtka uredno ishodila, ali koja je po istoj sili zakona i poništena. Međutim, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja nemaju saznanja o tome je li Euroherc pokrenuo postupak legalizacije.
Koliko zapravo traje postupak legalizacije?
“Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama odnosi se na sve bespravno sagrađene građevine u Hrvatskoj vidljive na snimci/snimkama do 21.6.2011. Za građevine za koje postoji rješenje o uklanjanju građevinske inspekcije potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju do 31.12.2012. a za sve ostale rok za podnošenje zahtjeva je 30.6.2013. Građevinska inspekcija nema saznanja da je za građevinu iz Vašeg upita proveden postupak ozakonjenja. Za bespravne građevine koje će se temeljem rješenja o izvedenom stanju ozakoniti građevinska će inspekcija obustaviti postupak. Za one koje se ne ozakone inspekcijski će postupak biti nastavljen sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja poništilo je navedenu građevinsku dozvolu rješenjem od 4. rujna 2002. po pravu nadzora nakon što je utvrdilo da glavni arhitektonski projekt nije u skladu s Detaljnim planom uređenja prostora TIZ-a. Investitor je nakon rješenja Ministarstva pokrenuo Upravni spor. Upravni sud je presudom od 22. svibnja 2003. odbio tužbu investitora” – kaže se u odgovoru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Dakle, u cijeloj priči nema nadzora građevinske inspekcije i njenog rješenja o uklanjanju bespravno sagrađenog objekta, što može biti svih ovih godina razlogom preživljavanja Eurohercove zgrade u prostoru.
Zanimljivo je i to da od 11 mjeseci iz Grada Zadra na adresu Euroherca nije stigao ni jedan zahtjev za dopunom dokumentacije ili sl. pa se javnost pita koliko zapravo traje postupak legalizacije.

Legalizaciju zgrade zatražila tvrtka Euroagram

Neposredno prije zaključenja teksta iz Grada Zadra je stiglo pojašnjenje priče. Naime, legalizaciju zgrade Euroherca nije zatražio Euroherc ili koncern Agram, nego tvrtka Euroagram koja na početku priče bila nominalni investitor izgradnje Eurohercove zgrade. To je stvorilo zbrku u administrativnim redovima Upravnog odjela za izdavanje akata u graditeljstvu jer se legalizacija vodi na način da je glavni “tag” ime investitora koji pokreće proces legalizacije. Štoviše, spomenuti ured nema obvezu obavještavanja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o postupcima legalizacije. To čini tek po njihovom okonačanju. Tako se teoretski može dogoditi da građevinska inspekcija sruši zgradu Euroherca, a da je ista u međuvremenu uspješno završila proces legalizacije.

Ustavnost zakona može preispitivati samo Ustavni sud RH

DORH je opovrgnuo navode nekih medija kako su “USKOK-ovi istražitelji ušli u Hrvatski ured za osiguranje i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga zbog istrage o Eurohercu i Jadranskom osiguranju zbog sumnje u namještanje zakona u korist koncerna Agram”.
– Tvrdnja kako je sumnju USKOK-a izazvalo “namještanje zakona u korist koncerna Agram” sugerira kako si USKOK prisvaja prava na utvrđivanje zakonitosti pojedinih zakona. Naglašavamo kako ni Državno odvjetništvo Republike Hrvatske a time ni USKOK nemaju ovlasti ispitivati ni istraživati ustavnost nekog zakona, odnosno preispitivati odredbe zakona na način kako to može jedino Ustavni sud Republike Hrvatske, kaže se u reagiranju Državnog odvjetništva.

Prošle godine državi uplatili 610.559,337,00 kuna

U obje kuće priznaju da su im posljednji medijski napisi proizveli veliku štetu te dodaju da su samo prošle godine državi uplatili 610.559.337,00 kuna. Također podsjećaju da obje kuće ne izdaju nezakonite bonuse, podsjećajući da bonus sustav od automobilske odgovornosti nije propisan zakonom već da se od 2008. provodi po cjeniku svakog osiguravateljskog društva prijavljenog HANFA-i. Na tvrdnje da 90 posto osiguranika u ove dvije kuće ima maksimalno 50-postotno osiguranje, u obje kuće odgovaraju da je 2010. udio takvih polica u Eurohercu bio 69, a ove godine taj udio je bio 68 posto. Jadransko osiguranje u 2010. imalo je 68,42 posto, a prošle godine 66,70 posto. No doznajemo, praksa 50-postotnog osiguranja bila je vezana za plasman nekih drugih osiguravateljskih proizvoda, što je nekako bila praksa i ostalih osiguravateljskih kuća pa se oko toga nije dizala velika prašina. Također demantiraju da imaju 2 milijarde kuna obveza za isplatu sudskih šteta većih od milijun kuna. Navodno, ukupni iznos pričuva svih osiguravateljskih kuća u Hrvatskoj za prijavljene sudske štete iznosi 1.415.851.515,00 kuna.