Školstvu (ne) trebaju korjenite promjene

Od kad su prohodali, djecu netko ocjenjuje gdje god da idu, što god da rade i onda pogotovo kad dođu u školu ocjenu smatraju Svetim pismom. Misle da u školu idu radi ocjena. Da je moguće, ja bih to ukinuo, kaže Nikica Simić, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije

Ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu, informatika od prvog razreda osnovne škole, uvođenje građanskog i zdravstvenog odgoja neke su od promjena u školstvu koje se ovih dana najavljuju iz Ministarstva obrazovanja. Zadarski ravnatelji imaju razne stavove o mogućim promjenama.
Ivan Čular, ravnatelj OŠ Šime Budinića, kaže da je najgore kad se reforme uvode na prečac, bez znanstvenog ispitivanja, uvida u sustave drugih zemalja, pilot-projekata ili stručne podloge što bi utvrdilo jesu li promjene opravdane te imaju li uporište u praksi.
Ne novim predmetima
– Smatram da ocjenjivanje na polugodištu ne treba ukinuti jer je to roditeljima i učiteljima pokazatelj onog što se napravilo i što se još treba napraviti. Osim toga, ocjenjivanje na polugodištu intenzivira rad, a pod pritiskom ocjenjivanja djeca se malo bolje potrude. Postoje cjeline gradiva i jedan dio se radi u prvom, drugi u drugom polugodištu i treba prikupiti dovoljno ocjena, govori Čular, dodajući da bi ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu tek u maloj mjeri rasteretilo učenike i učitelje.
Što se tiče uvođenja novih predmeta, Čular kaže da bi se građanski i zdravstveni, to jest spolni odgoj, prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu mogli uvesti kao međupredmetne teme jer nema prostora u satnici da se uvedu kao novi predmeti, no najavljena je i promjena kurikuluma.
– Ipak, smatram da su djeca preopterećena gradivom. Čini mi se da su ove najave objavljene i radi osluškivanja javnog mnijenja pa o svemu govorimo hipotetički, ističe Čular.
Mile Marasović, ravnatelj OŠ Petra Preradovića, ističe da nije dobro mijenjati ništa što se pokazalo dobrim.
– Zaključivanje ocjena na polugodištu ima svoju težinu. Jest da je kraće od drugog polugodišta, pogotovo ove godine kad je nastava u Dalmaciji počela tjedan kasnije, ali dobro je imati takve pokazatelje na polugodištu. Otkad pamtim uvijek je bilo neko izvješće, nekad i knjižice s ocjenama na polugodištu, govori Marasović.
Zaključivanje ocjena na polugodištu pa čak i ocjene uopće u sustavu obrazovanja ukinuo bi Nikica Simić, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti.
– Ukidanje zaključivanja na polugodištu je jedna zanimljiva ideja. Inače smatram da je ocjena jedan veliki problem. Od kad su prohodali, djecu netko ocjenjuje, gdje god da idu, što god da rade i onda pogotovo kad dođu u školu ocjenu smatraju Svetim pismom. Misle da u školu idu radi ocjena. Da je moguće, ja bih to ukinuo. Primjerice, u Waldorfskoj školi nema ocjena, djeca rade ono što vole i razvijaju se, a bez problema se uključuju u srednje škole i daljnje obrazovanje, navodi Simić.
Da će ukidanje zaključnih ocjena na polugodištu smanjiti administrativne poslove prosvjetnim djelatnicima, Simić ne smatra valjanim argumentom.
– To je njihov posao i to nije posebno važan argument. Možda će se djeca opustiti ako nema zaključivanja ocjena, ali ona znaju ubrzati kad je potrebno. Važno je da im se uvijek da prilika da odgovaraju, ali u razredima sa 30 učenika to je često nemoguće. Sve u svemu, mislim da je to dobra ideja, kaže Simić.
“Obrnuta” reforma
Da je to dobra ideja misli i Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora.
– S obzirom na to da je kraj prvog polugodišta uoči Božića i Nove godine kad vlada obiteljska svečarska atmosfera, a i s obzirom na to da polugodišta ne traju jednako, ne bi bilo loše da se ukine zaključivanje na polugodištu. Moramo općenito učiniti sve da učenici ne uče za ocjenu, već radi svojih kompetencija koje će ih jednog dana učiniti konkurentnima na tržištu rada. Važno je da su učenici svakodnevno aktivni, da imaju priliku sudjelovati na satu, biti kreativni, biti istražitelji, svakako da su učenici subjekt, a ne objekt u nastavnom procesu, ističe Šimičević.
Smatra da se zdravstveni odgoj treba ugraditi u biologiju, a ne kao novi predmet te da treba mijenjati nastavni plan jer prema Pedagoškom standardu učenici ne bi smjeli provoditi toliko sati na nastavi, koliko bi provodili kad bi se uveli novi predmeti.
Dodaje da već 25 godina radi u školstvu i da su bile samo dvije reforme srednjoškolskog obrazovanja, Šuvarova i uvođenje državne mature.
– U znanost dolaze tehnika i inovacije i vrijeme je da napravimo kvalitetnu reformu ne samo u srednjem školstvu, već od dječjih vrtića do visokog obrazovanja. Mi smo krenuli nekako obrnuto, od Bolonje na sveučilištu, preko HNOS-a u osnovnim školama, umjesto da se ide redom od vrtića do sveučilišta. Ove ‘vatrogasne intervencije’ u sustav mogu se ponekad nekako uklopiti, ali potrebna je cjelovita reforma, za što treba vremena i novca. Smatram da bismo u gimnazije trebali uvesti deset predmeta nositelja, a ostali da su izborni, kaže Šimičević, dodajući da je Hrvatska već sad konkurentna na tržištu rada, a cjelovitom reformom obrazovanja, mogla bi biti, ne samo deklarativno, već zaista – zemlja znanja.