U Vranskom jezeru uginula tona slatkovodne ribe!

Ovo je neviđena ekološka katastrofa. Razlozi stravičnog pomora ribe su visok salinitet od čak 17 promila, visoka temperatura jezera od 23 stupnja, kao i niska razina jezera, govori Ivica Prtenjača, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Vransko jezero

U najvećem hrvatskom jezeru, Vranskom jezeru, posljednjih dana odigrava se najveća riblja katastrofa u posljednjih 30-ak godina. U ekološkoj katastrofi uginulo je oko tonu slatkovodne ribe. Unatoč cjelodnevnim, stručnim sakupljanjem ribe Vranskim jezerom još plutaju uginuli somovi, štuke i šarani. Prizori izgledaju stravično.
– Ovo je neviđena ekološka katastrofa. Razlozi stravičnog pomora ribe su visok salinitet od čak 17 promila, visoka temperatura jezera od 23 stupnja, kao i niska razina jezera, govori Ivica Prtenjača, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Vransko jezero.
Razmnožile se alge
Nije riječ o bolesti ribe, za što je potvrđeno i Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, niti su vidljive mehaničke ozljede, kaže, već je razlog ugibanja eutrofikacija jezera, uzrokovana manjkom oborina tijekom višemjesečnog razdoblja i ekstremno niskog vodostaja.
– Ovakvi uvjeti uz nagli rast temperature pogoduju brzom razmnožavanju fitplatonskih algi, koje preko noći potroše zalihe kisika te uzrokuju ugibanje većih organizma poput riba. Ribe se ne može mrijestiti. Zbog niskog vodostaja, visokih temperatura i manjka kisika riba ne može izbaciti ikru, guši se i jednostavno ugiba, objašnjava Prtenjača.
Naime, zbog male količine padalina razina vode u Vranskom jezeru je tek nešto viša od 30-ak centimetara, dok bi u ovo doba godine trebala biti viša od jednog metra. Visok salinitet, niski vodostaj jezera i veliki prodor mora kod kanala Prosika uslijed posljednjih velikih plima prouzročio je stravični pomor ribe, dosad nezapamćenu ekološku katastrofu na Vranskom jezeru.
– Bilo je i dosad uginuća, ali nikad u ovako velikom obimu, jada se Prtenjača ističući kako je rješenje da se koliko toliko smanji utjecanje mora u Vranskoj jezero u izgradnji svojevrsne brane, odnosno zapornice koja bi spriječila otjecanje slatke vode u more kod kanala Prosika.
Rješenje je zapornica na umjetnom kanalu Prosika
Uprava Parka prirode Vransko jezero o tom nepremostivom problemu već 10 godina konstantno upozorava institucije nadležne za upravljanje vodnim dobrom, zasad bezuspješno.
– Djelomično rješenje moglo bi se pronaći u postavljanju zapornice na umjetni kanal Prosika koji spaja jezero s morem kod Pirovca, čime bi se usporilo istjecanje vode iz jezera i prodor mora, nudi rješenje ravnatelj Prtenjača.
Riječ je o projektu vrijednom oko 1,5 milijuna kuna, a za što već postoji idejno rješenje. U Parku se nadaju kako će problem zapornice kod Prosike biti riješen skorim usvajanjem prostornog plana Parka. Naime, Vlada Republike Hrvatske, 27. travnja, prihvatila je Prijedlog prostornog plana Parka prirode Vransko jezero te ga uputila u saborsku proceduru.
– Na primjeru Vranskog jezera najbolje je vidljiv rezultat sprege čovjekovog djelovanja u prostoru i klimatskih promjena. Na suradnji nadležnih institucija je odgovornost hoće li to postati dobar ili loš primjer, zaključio je Ivica Prtenjača ističući pritom osnovne prostorno-planske postavke s ciljem adekvatne valorizacije i zaštite prirodnog fenomena na zadovoljstvo svih korisnika Parka.

Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj

Vransko jezero s okolnim područjem ukupne površine 57 kilometara četvornih, proglašeno je Parkom prirode 1999. godine. Ono je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj površine 30 kilometara četvornih, dužine 13,6 kilometara i širine 1,4 do 3,4 kilometara, a ujedno i međunarodno važno močvarno stanište.